Građani Islanda odbili su na referendumu ponovno pokretanje pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Prema zvaničnim rezultatima, protiv nastavka procesa glasalo je 52,8 posto birača, dok je 47,2 posto bilo za.
Rezultat predstavlja politički udarac za vladu premijerke Kristrún Frostadóttir, koja je ponovno otvaranje pitanja članstva predstavljala kao važnu odluku o budućem položaju zemlje, prenosi Al Jazeera.
Jedan od glavnih argumenata protivnika približavanja Evropskoj uniji bilo je očuvanje islandskog suvereniteta, posebno kontrole nad bogatim ribolovnim područjima koja imaju veliki značaj za ekonomiju ove otočne države.
Reykjavik je bio jedino područje Islanda u kojem je većina birača podržala ponovno pokretanje pregovora s Briselom.
Ishod referenduma predstavlja razočarenje i za zagovornike proširenja EU, s obzirom na to da je Island zbog razvijene ekonomije i već postojeće bliske povezanosti s evropskim strukturama smatran relativno jednostavnim potencijalnim kandidatom.
Dodatnu važnost eventualnom približavanju Islanda Uniji davao je i njegov strateški položaj, posebno u vrijeme kada sigurnost i geopolitički značaj Arktika postaju sve važnije pitanje za evropske države.
Island je zahtjev za članstvo u EU prvi put podnio 2009. godine, nakon finansijske krize koja je snažno pogodila njegovu ekonomiju. Pregovori su potom obustavljeni 2013. godine nakon dolaska euroskeptične vlade.
Zagovornici evropskog puta tokom kampanje tvrdili su da bi članstvo moglo donijeti veću ekonomsku i sigurnosnu stabilnost, dok su protivnici upozoravali na moguće posljedice po nacionalni suverenitet i upravljanje ribolovnim resursima.
Na kraju je prevagnula druga opcija – sa 52,8 posto glasova Islanđani su odbili ponovno otvaranje pregovora s Evropskom unijom.
