Izbori u Njemačkoj: Neizvjesnost budućeg vanjskopolitičkog usmjerenja

.
Nakon septembarskih izbora u Njemačkoj vladajuću koaliciju najvjerovatnije će činiti Zeleni i Kršćansko-demokratska unija. Međutim, vanjskopolitičko usmjerenje države u potpunosti je neizvjesno, zbog, u tom smislu, znatno udaljenih stavova lidera dviju stranaka.

Pod odlazećom kancelarkom Njemačka je uglavnom kročila srednjim putem govoreći o kršenju ljudskih prava i demokratskim idealima, istovremeno slušajući apetit svoje proždrljive industrije za kineskim izvoznim tržištima i ruskim opskrbama energijom.

 

"U paradigmi strateške konkurencije između Amerike i Kine, sada se vrši pritisak na Njemačku da se pozicionira", rekao je Ulrich Speck, vanjskopolitički analitičar.

 

Predsjednica stranke Zelenih Annalen Baerbock, 40-godišnjakinja s iskustvom u međunarodnom pravu, jedna je od najglasnijih zagovornica da se njemačka vanjska politika čvršće veže za vrijednosti, a ne za ekonomske potrebe.

 

Ako bi postala kancelarka, obećala je povući vladinu potporu za gotovo kompletan plinovod "Sjeverni tok 2" između Njemačke i Rusije, za koji kritičari tvrde da će pojačati Putinov geopolitički utjecaj.

 

Ponavljajući retoriku iz Bijele kuće, nedavno je rekla da bi odnos Njemačke s Kinom trebao biti obilježen "nadmetanjem sistema: autoritarne moći naspram liberalne demokratije".

 

"Izuzetna je jasnoća kojom Zeleni sada razgovaraju o sankcijama protiv Rusije, uključujući zaustavljanje 'Sjevernog toka 2', i pozicioniraju se prema Kini", rekao je Ralf Fucks, bivši političar Zelenih koji je na čelu centra za liberalnu modernost.

 

Nasuprot tome, vanjskopolitičke instinkte predsjednika CDU-a Armina Lascheta teže je utvrditi. Zapravo njegovo zanimanje za vanjsku politiku prethodi njegovoj političkoj karijeri. Kao urednik katoličkog lista KirchenZeitung Aachen, tada 30-godišnjak napisao je sedmični uvodnik o međunarodnim poslovima, posvetivši svoju prvu kolumnu u julu 1991. godine pitanju zašto Evropska zajednica nije u pravu kad nudi finansijsku pomoć Jugoslaviji i time obeshrabruje pokrete za nezavisnost Hrvatske i Slovenije.

Kažu da su njegovi stavovi prema Rusiji bili ćudljivi, ali ne pretjerano, ideja da proširenje EU na istok treba uravnotežiti s poštovanjem ruskih interesa bila je opšteprihvaćena unutar CDU-a u to vrijeme.

 

"Bio je prizemljen, susretljiv i razborit, siguran par ruku. Nazvati ga proputinovskim bilo bi pretjerivanje", rekao je bivši europarlamentarac iz Britanije Charles Tannock.

 

"Armin je stigao u Brisel iste godine kada je Putin postao premijer Rusije, kada su ljudi ulagali puno nade u ovog novog lidera", sjeća se jedan bivši kolega iz njegovog stranačkog bloka.

 

"Napustio je Evropski parlament godinu nakon istočnog proširenja EU, a nije bio tamo da vidi kako su države bivšeg istočnog bloka promijenile zapadnoevropsku percepciju Putinove Rusije".

 

Kritikovao je Sjedinjene Američke Države 2014. godine zbog toga što su "pokušale oslabiti" sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u njegovoj borbi protiv IDIL-a, u tvitu odgovora američkom državnom sekretaru Johnu Kerryju.

 

U aprilu 2018. Laschet je koristio Twitter da kritizira britansku vladu zbog "prisiljavanja" članova NATO-a da osude Rusiju zbog, kako je vidio, ograničenih dokaza koji dokazuju njenu ulogu u pokušaju trovanja Sergeja Skripala. Vlada njegove zemlje smatrala je dokaze dovoljnim.

 

Laschetovu šutnju o pokušaju trovanja Alekseja Navalnog Zeleni su najoštrije osudili. Baerbock je izrazila svoju iritaciju "prijateljskim tonom čelnika CDU-a prema Moskvi".

 

Sjeverna Rajna-Vestfalija nije dom samo energetske kompanije Uniper, jednog od finansijera "Sjevernog toka 2", već i luke Duisburg, ključnog čvorišta kineske inicijative pojasa i puta.

 

Govoreći na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u februaru 2020. godine, Laschet i Baerbock složili su se da je Njemačka učinila premalo da odgovori na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za jedinstveniju evropsku vanjsku politiku.

Izvor: