U Velikoj sali Univerziteta u Beču održana je tribina na temu “Bosna i Hercegovina 2026 – 2030: Izazovi i perspektive”, na kojoj se prisutnima obratio predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.
Izetbegović je u uvodu obraćanja istaknuo ulogu bosanskohercegovačkog iseljeništva, koje, kako je kazao, može dati krucijalno važan doprinos rješavanju problema sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
“Iseljeništvo čini 40 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, ali je to vitalniji, mlađi, aktivniji i u mnogim aspektima snažniji dio nacije. To je mladi džin koji još uvijek nije svjestan svoje snage”, kazao je Izetbegović.
Podsjetio je Izetbegović u svom obraćanju na hronologiju događaja i procesa kroz istoriju koji su oblikovali Bosnu i Hercegovinu.
“Bošnjaci su kohezioni narod u Bosni i Hercegovini, cement Bosne i Hercegovine. Oni nemaju alternativu. Zato su izloženi udarima, otvorenim i podmuklim. Nisu nam dali da nosimo naše ime, naziv jezika, udarali su na našu vjeru, našu imovinu, živote i kulturnu baštinu. Protiv njih se vodi specijalni rat koji ih zbunjuje, svađa. U Americi imaju dvije stranke, u Evropi po nekoliko. Mi smo proizveli 200 stranaka. I u tome su nam ‘pomagali’. Ta politička rivalstva prerastaju u mržnje. Onda smo imali napade na historijske ličnosti. Nema nijednog političkog, vjerskog i vojnog lidera koji nije izložen napadima”, izjavio je predsjednik SDA, upozorivši na specijalni rat koji se vodi protiv Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.
Novi udar na Bošnjake, dodao je, vodi se na talasu islamofobije, i to po preporuci lobista Milorada Dodika.
“Stalno će biti narativ kako muslimani ugrožavaju hrišćane u BiH, da se Sarajevo islamizira. Tako da se stalno mi osjećamo krivi i nešto se izvinjavamo. SDA će uputiti u proceduru Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti. Sada kada pokušamo popraviti loš položaj Bošnjaka u institucijama, pogotovo u entitetu RS ili u Stocu, oni će reći da pokušavamo da dominiramo”, poručio je Izetbegović.
Govoreći o postratnom periodu obnove i formiranja državnih institucija, Izetbegović je podsjetio na najvažnije reforme koje su doprinijele jačanju države u odnosu na strukturu definiranju Dejtonskim mirovnim sporazumom, a zatim i na zaustavljanje zamaha padom Aprilskog paketa i reforme policije.
“To je bila loša procjena bošnjačkih političara, a to je otvorilo prostor za ofanzivu Milorada Dodika. Prvo je koristio jake riječi, a zatim i postupke. Da bi to na kraju dobilo jasnu secesionističku fizionomiju. Donijeli su zakone koji jasno udaraju na teritorijalni integritet i suverenitet. A onda su se konačno pokrenuli OHR i međunarodna zajednica jer je došlo do grla”, podsjetio je Izetbegović.
Osvrnuo se i na kritike na račun delegacije Bosne i Hercegovine koja je učestvovala u pregovorima u Dejtonu.
“Volio bih te ljude vratiti u 1995, u one rovove u BiH, da njima kaže NATO da će ih bombardovati ako nastave. Mi moramo dobro preračunati brojke. Nekako smo se odbranili od Miloševićeve vojske, kojoj se pridružila Hrvatska vojska i Abdićeva vojska. Imali smo 500 mrtvih i ranjenika mjesečno te 1995. godine. I na to nam zaprijete da će nam, pored embarga, zabraniti uvoz bilo čega. Bolje je dvadeset, trideset godina se natezati nego 20 dana ratovati. Gdje smo danas? Je li čaša poluprazna ili polupuna? Mislim da je ovo drugo! Ta čaša se puni, polako, ali se puni. Država je odbranjena, zatim unapređivana”, dodao je on.
Istakao je da je povjerenje običnih ljudi na terenu sasvim dobro.
“Imali smo reforme i jačanje države. Što se tiče ekonomije, BiH takva kakva jeste je u međuvremenu sustigla i prestigla istočne komšije. BiH nije na nivou Hrvatske i Slovenije, ali jeste na nivou i ispred Srbije, Crne Gore, Makedonije i tako dalje. Ono što je zanimljivo, najuspješniji dijelovi BiH su oni koji su najviše razoreni, tamo gdje je bila Armija RBiH. Tu se danas napravi 80 posto BDP-a i naplati preko 70 posto poreza”, izjavio je predsjednik SDA.
Ostvarivani napredak usporen je u tekućem mandatu, s obzirom da se, kazao je predsjednik SDA, Trojka nije snašla.
“Ne umiju kormilariti uz vjetar, uz otpore. Potcijenili su spreg SNSD-HDZ, dali mu previše, misleći da će ih na taj način odobrovoljiti. To se u politici ne cijeni. To vas u politici pojeftinjuje. Biće teško, kad se završi ovaj mandat, zaustavljati negativne trendove i vraćati stvari nazad”, izjavio je Izetbegović.
Govoreći o nejedinstvu unutar probosanskog političkog bloka, Izetbegović je ocijenio da se radi o posljedici sebičnosti.
“Dva puta sam im nudio ruku, da pravimo snažan probosanski blok. Pokušali smo zajedno 2022. zbog stanja u entitetu RS, obilazili smo teren, napominjali da nije bitno za koga će glasati, ali da je bitno izaći i iskoristiti svoje pravo glasa. Ali i tu su sebičnosti prevagnule. Ali ne treba odustati. Treba raditi i dalje na slozi”, poručio je predsjednik SDA.
Patriotske snage, dodao je, imaju dovoljno snage da vuku stvari naprijed, ali da to ne mogu raditi brže zbog izostanka brojnosti i snage. U tome je, kako je kazao, potreban još jedan motor, a to je iseljeništvo. Osvrnuo se Izetbegović i na napredak koji je bosanskohercegovačko iseljeništvo ostvarilo, od perioda izbjeglištva sa najlonskim kesama do pune afirmacije u državama u kojima sada žive.
“Bosanskohercegovačko iseljeništvo je snaga koje se tek podiže. Hvala vam na naporu koji ulažete u to. U vama je spas i napredak Bosne i Hercegovine. U inostranstvu živi preko dva miliona građana Bosne i Hercegovine. Oko 95 posto ih živi u Evropi i SAD-u. Obrazovani su, veoma su snalažljivi, napreduju u biznisu, politici, nauci, brinu se o svojim porodicama u Bosni i Hercegovini. Novčane doznake iz inostranstva će dostići šest milijardi KM, deset posto BDP-a u BiH. Sve više ulažu u biznise, sve su organizovaniji. Glasaju na izborima, ali nedovoljno. Procedure registracije i glasanja su namjerno zakomplikovane”, dodaje Izetbegović.
Poručio je da oni koji ne vole Bosnu i Hercegovinu, a u državnim su strukturama, ne vole ni dijasporu.
“Ne samo da su zakomplikovali registraciju već koče sve što može ojačati dijasporu i BiH. Pokušali su da ukinu državljanstva, trebalo je 700 hiljada ljudi da ostane bez državljanstava, pa smo to spriječili mojom apelacijom 2012. godine. Državljanstva su sačuvana, omogućeno je dvojno državljanstvo, usvojen je niz strategija i politika”, podsjetio je Izetbegović.
Iseljeništvo, dodao je, može učiniti još mnogo toga za domovinu, poput lobiranja, širenja istine o Bosni i Hercegovini, investicija i prenošenja znanja, ali i učešće na izborima.
“Potrebi su glasovi za probosanske stranke na izborima, prije svega u entitetu RS. Stotinu hiljada glasova na Općim izborima 2026. nije nedostižan cilj, a promijenio bi odnose u entitetu RS i cijeloj Bosni i Hercegovini. Malo je toga što se u jednom danu može promijeniti. Ovo se da promijeniti. Izađe sto hiljada ljudi i promijeni odnose u BiH. Mladi fudbaler Bajraktarević je rođen u SAD-u, slabo govori bosanski, ali dobro daje golove. I vi možete davati golove za svoju zemlju. Oni sa velike distance su i najljepši”, zaključio je Izetbegović, naglasivši važnost zajedništva i sloge.
Tribina je održana u organizaciji Asocijacije Bosna, a njome je započeta prezentacija projekta „Moj glas za Bosnu“, koji za cilj ima afirmaciju registracije i učešća u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini.
