Izetbegović se žalio međunarodnoj zajednici na ponašanje HDZ-a

bakir
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo međunarodnim zvaničnicima - visokom predstavniku Valentinu Inzku, američkom i britanskom ambasadoru Ericu Nelsonu i Matthew Fieldu te šefu delegacije EU u BiH Johannu Sattleru i šefici Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec. U pismu se požalio na "iskrivljen način prikazivanja stvari u BiH, a posebno odnos SDA prema Sporazumu dviju stranaka potpisanom u Mostaru".

 

Kako je istakao Izetbegović, tačno je da je SDA prihvatila dogovor sa HDZ-om, u prisustvu predstavnika međunarodne zajednice, kojim je dogovoren aranžman za izbore u gradu Mostaru, te principi za izmjene Izbornog zakona. Nakon toga, Parlamentarna skupština BiH je usvojila odgovarajuće izmjene Izbornog zakona, tako da će izbori u gradu Mostaru biti održani koncem ove godine, ali...

"Očekivali smo da će HDZ BiH, nakon ovog čina, konačno prestati s ucjenama i blokadama i pristati na implementaciju rezultata Općih izbora 2018. godine za bh. entitet FBiH, te da će biti izabrane sudije Ustavnog suda FBiH. Već skoro dvije godine HDZ BiH uporno odbija implementaciju izbora koju nije moguće izvršiti bez pristanka i učešća ove stranke. Skoro isto toliko vremena predsjednik FBiH, koji dolazi iz HDZ-a BiH, odbija da imenuje sudije Ustavnog suda FBiH, čime se funkcioniranje entiteta FBiH dodatno usložnjava i dovodi u pitanje", podsjeća lider SDA.

Izetbegović je naveo kako je SDA sve vrijeme upozoravala HDZ BiH, jer se radi "ne samo o neustavnoj aktivnosti, već i o krivičnom djelu", i zauzeli stav da dok se ovo ne uradi nema smisla razgovarati o Izbornom zakonu. U pitanju je, kako je naveo Izetbegovićnaš, pokušaj da se HDZ privoli da izvrši svoje ustavne i zakonske obaveze, da se odvrati od ucjena, blokada i pokušaja dominacije, te da pristupi izvršavanju svojih obaveza.

"Kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona, Bosna i Hercegovina ima obavezu implementirati nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava i jednu presudu Ustavnog suda BiH. Presude Evropskog suda za ljudska prava se odnose na prava onih građana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju ni jednom od konstitutivnih naroda, a presuda Ustavnog suda BiH se tiče legitimne popunjenosti Doma naroda FBiH, a ne, kako se uporno pokušava predstaviti od strane HDZ-a BiH, Predsjedništva BiH. Skoro 11 godina su prisutni pokušaji da se implementiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava. U taj proces bila je uključena i Evropska komisija i nekadašnji komesar za proširenje gospodin File. SDA je i tada prihvatila rješenje koje je nuđeno od strane Evropske komisije. HDZ BiH ga je odbio. No, i pored toga HDZ BiH za neuspjeh ovog procesa uporno optužuje SDA. Posebno napominjemo da smo i pored toga spremni nastaviti s razgovorima. Čak smo spremni prihvatiti rješenje koje bi nam ponudila Venecijanska komisija, a koje je u skladu s Evropskom koncencijom o ljudskim pravima. To smo mnogo puta do sada javno izrekli", poručio je Izetbegović.

Dodao je kako nije problem odnos SDA već je problem politika koju vodi HDZ BiH...

"I njena želja da se izmjenama Izbornog zakona, protivno odlukama Evropskog suda za ljudska prava, još jedanput potvrdi diskriminacija na koju je ovaj Sud ukazao. Ukoliko bi se pristalo na izmjene koje zagovara HDZ zauvijek bi bila onemogućena implementacija presude Ervopskog suda za ljudska prava po apelaciji Sejdić/Finci i po nizu srodnih apelacija, obesmislila bi se volja većine u Predstavničkom domu FBiH, pa i samo postojanje lijevo i građanski orijentiranih stranaka, jer sve bi bilo zakovano voljom „legitimnih predstavnika“ u Domu naroda FBiH. Svaki saziv Predsjedništva BiH, od Daytona do danas, imao je člana iz reda hrvatskog naroda. To što se ne radi uvijek o kandidatu iz reda HDZ-a nije problem Ustava Bosne i Hercegovine, Izbornog zakona i Evropske koncencije o ljudskim pravima, već politike koju vodi HDZ BiH i njenog odnosa prema državi Bosni i Hercegovini i patriotski orijentisanim biračima koji čine većinu u zemlji.", zaključio je predsjednik SDA.

Neutemeljne tvrdnje HDZ o ugroženosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini posebno provociraju građane i birače, ocijenio je Izetebgović te dodao kako to "vrijeđa zdrav razum i ono čemu svakodnevno svjedoče".

"Hrvatskih predstavnika na rukovodećim pozicijama u strukturi vlasti na državnom nivou, i na nivou entiteta Federacija BiH ima bitno više od procenta koji Hrvati čine u strukturi stanovništva BiH. I edovito na uštrb bošnjačkog naroda. Prema ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine hrvatski narod je jedan od tri konstitutivna naroda. U Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteta i kantona propisani su mehanizmi za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda, tako da teza o ugroženosti hrvatskog naroda u državi Bosni i Hercegovini i njenom entitetu FBiH nikako ne stoji. Nijedna odluka na navedenim nivoima vlasti se ne može donijeti bez učešća i pristanka i pripadnika toga naroda.

Može se govoriti o ugroženosti prava bošnjačkog i hrvatskog naroda u entietu RS, jer tamošnje vlasti ne žele da do kraja implementiraju Odluku Ustavnog suda BiH o ravnopravnosti naroda iz 2000. godine, jer se uporno odbija priznati Bosanski jezik, primijeniti proporcionalnu zastupljenost u javnim institucijama, te izmijeniti neustavni Poslovnik Ustavnog suda tog entiteta", kazao je Izetbegović.

Na kraju je poručio kako SDA kao politička stranka, koja je uglavnom podržana od Bošnjaka, želi da ima dobru saradnju sa HDZ-om BiH kao političkom strankom, koja je uglavnom podržana Hrvata. Međutim, za to je potrebno da HDZ BiH pokaže jasnu spremnost za poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima, da prestane s opstrukcijama, blokadama i pokušajima dominacije.

"Samo na balansu interesa svih strana u BiH, uključujući i bošnjačku i građanski orijentiranu opciju, na kompromisu koji će prihvatiti takav balans može se postići rješenje Izmjena Izbornog zakona koje će biti podržano od javnosti i dobiti potrebnu podršku parlamentaraca u oba doma PS BiH", naveo je Izetbegović koji je pismo proslijedio i predsjedniku Evropske narodne stranke (EPP) Donaldu Tusku i svim članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC).