Posebno su ugroženi stariji građani i oni koji nisu dovoljno upoznati s načinom funkcionisanja digitalnih platformi
U eri digitalnih tehnologija sve više svakodnevnih aktivnosti obavljamo putem interneta, od komunikacije i kupovine do bankarskih usluga. Ipak, upravo ta pogodnost otvara prostor i za različite oblike sajber prevara u kojima građani mogu izgubiti novac ili osjetljive lične podatke.
Stručnjaci upozoravaju da kriminalci sve češće koriste lažne poruke, e-mailove i web-stranice kako bi prevarili korisnike. Jedna od najčešćih metoda je takozvani „phishing“, odnosno slanje poruka koje izgledaju kao da dolaze iz banke, pošte ili neke poznate kompanije. U tim porukama građani se pozivaju da unesu svoje lozinke, broj kartice ili druge lične podatke, koji potom završavaju u rukama prevaranata.
Ugrožene stare osobe
Pored toga, sve su češće prevare putem društvenih mreža, gdje se građanima nude lažne nagradne igre, investicije ili povoljne kupovine. Nakon što korisnici ostave svoje podatke ili uplate novac, prevaranti nestaju bez traga. Posebno su ugroženi stariji građani i oni koji nisu dovoljno upoznati s načinom funkcionisanja digitalnih platformi.
Stručnjak za sajber sigurnost Hadžib Salkić upozorava da sve veći broj prijavljenih slučajeva pokazuje da su finansijske prevare putem društvenih mreža postale jedan od najraširenijih oblika sajber kriminala.
- Kriminalne grupe koriste kombinaciju socijalnog inženjeringa, lažnih investicionih platformi i zloupotrebe identiteta javnih ličnosti kako bi kod građana stvorile osjećaj povjerenja i navodnu sigurnost ulaganja. Posebno je opasna praksa instaliranja softvera za udaljeni pristup poput AnyDeska ili TeamViewera, jer se time napadačima praktično predaje potpuna kontrola nad uređajem i elektronskim bankarstvom žrtve – istakao je Salkić.
CVV broj
Dalje objašnjava da se u ovakvim prevarama često od građana traži dostavljanje broja bankovne kartice ili žiroračuna, kao i sigurnosnog kontrolnog broja CVV s poleđine kartice.
- Davanjem ovih podataka kriminalci mogu izvršiti neovlaštene transakcije, preuzeti kontrolu nad računima i izvršiti finansijsku štetu u vrlo kratkom vremenu – objasnio je.
Ovakve prevare funkcionišu kroz psihološki pritisak i obećanja brze zarade, što je tipičan obrazac finansijskog sajber kriminala na globalnom nivou. U uslovima nedovoljno regulisanog tržišta kriptovaluta u Bosni i Hercegovini, rizik za građane je dodatno povećan. Zbog toga je ključno razvijati digitalnu pismenost, provjeravati izvor svake investicione ponude i nikada ne dijeliti lične podatke, dokumente ili pristup bankovnim računima putem interneta.
Šta ne raditi?
Stručnjaci savjetuju nekoliko osnovnih mjera opreza: građani nikada ne bi trebali dijeliti svoje bankovne podatke putem e-maila ili poruka, niti klikati na sumnjive linkove. Također je važno koristiti jake lozinke, redovno ažurirati uređaje i provjeravati da li je web-stranica na kojoj se unose podaci zaista zvanična.
Foto: Facebook
