Kako je Krajina postala "istočna Bosna" zbog kratkovide odluke Vijeća ministara

Krajina
U vrijeme koronavirusa na snazi su posebne odluke koje rješavaju pitanje prijevoza robe preko granica naše zemlje. U isto vrijeme, odluke nisu savršene i postoje dijelovi BiH, kao što je Krajina, koji trpe štetu zbog specifičnosti geografskog položaja.

S obzirom na to da je Unsko-sanski kanton najzapadnija regija naše zemlje logika nalaže da bi ona zbog blizine Evropskoj uniji, ta povezanost trebala biti najlakša, posebno kada je riječ o transportu robe.

Tako je i bilo sve do početka pandemije koronavirusa. Naime, Bosna i Hercegovina i susjedne zemlje su zbog specifičnog problema odredili da se za bilateralni transport robe koriste sve otvorene granice, ali da se za tranzitni transport (kada kamion iz BiH mora u treće zemlje preko teritorije susjednih) koriste prijelazi Bosanska Gradiška, Šamac, Rača, dva prijelaza kod Neuma i jedan sa Crnom Gorom.

Ovaj dogovor nikako ne ide na ruku privrednicima iz Unsko-sanskog kantona, jer da bi kamion iz Bihaća došao u Austriju, on mora umjesto 130 kilometara do granice sa Slovenijom zapravo prevaliti 350 kilometara zbog činjenice da prvo mora učiniti "dva koraka unazad" do prijelaza B. Gradiška.

Ilustracije radi, kamion iz Zvornika do Slovenije prevaljuje udaljenost od oko 400 kilometara.

Apsurd je time veći što je Izačić najopremljeniji granični prijelaz u zemlji.
 

"Na Izačiću postoji kompletna infrastruktura i riječ je o najmodernijem graničnom prijelazu. USK je u špicu i najbliži je Evropskoj uniji, ali izgleda da smo i najdalji", rekao je za portal Klix.ba Enes Ružnić, predsjednik Privredne komore Unsko-sanskog kantona.

Kako pojašnjava, promet robe na Izačiću je moguć samo za transport u Hrvatsku i iz nje, ali imaju problem transporta dalje od Hrvatske.

"Dva kamiona iz Velike Kladuše iz iste firme krenu 23. marta, jedan u Albaniju, a drugi u Sloveniju. Kamion koji je otišao u Albaniju dostavi robu, utovari robu i vrati se 25. marta, a kamion za Sloveniju još nije ni prešao granicu s Hrvatskom. Jutros su ogromne gužve na Bosanskoj Gradiški. I pored toga što je to za nas daleko i pravi troškove, tu su i strahovite gužve pa ljudi čekaju puno", rekao je Ružnić.

Iz Kriznog štaba privrednika FBiH danas je upućena inicijativa prema Vijeću ministara BiH za transport robe preko Izačića dalje od Hrvatske i Krajišnici se nadaju da će nešto biti napravljeno po tom pitanju, jer se šteta gomila.

"Firme zbog povećane cijene transporta prekidaju rad i otpuštaju radnike. O ukupnoj šteti se ne može precizno govoriti, ali je ona velika i višestruka. Nama ne treba više od Izačića, postoji i Maljevac, ali on nije opremljen. Ja se nadam da će Vijeće ministara imati razumijevanja i da će kontaktirati vlasti Hrvatske", kaže Ružnić

U Hrvatskoj je na snazi konvojski prijevoz koji također otežava poslovanje, ali Ružnić kaže kako ima najavu da će to biti riješeno u narednih nekoliko dana u vidu zelenih koridora kao što je slučaj u Srbiji.

Šta je u međuvremenu radilo Vijeće ministara? Čekalo je da Hrvatska nađe vremena za naše probleme. Naime, Vijeće ministara je pristalo na kratkovidu šemu tranzitnih prijelaza 24. marta 2020. godine. Predlagač postojeće odluke je bilo Ministarstvo sigurnosti, mada je na izradi učestvovalo prvenstveno Ministarstvo prometa i komunikacija.
Uvidjevši problem, iz Ministarstva prometa i komunikacija prošle sedmice je upućena nota hrvatskim kolegama, ali do pisanja ovog članka odgovor nije stigao

Također, Ministarstvo prometa i komunikacija je o svemu obavijestilo Delegaciju Evropske unije u BiH te Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država, a kako bi kao partneri pomogli u rješavanju nelogičnosti.

S obzirom na to da je odlučivanje o ovoj stvari u Hrvatskoj preuzeo Krizni štab na čelu s Ministarstvom unutrašnjih poslova RH, ostaje da se čeka odgovor na naše propuštene pozive.