Kao da nije dosta, sad nas ovako blokiraju: Šljive i krastavci iz BiH truhnu na granici s Hrvatskom

asd
Više od trideset kamiona sa kornišonima i šljivama bh. poljoprivrednika već nekoliko dana stoji na Graničnom prelazu Gradiška sa Hrvatskom, jer zbog radnog vremena fitosanitarni inspektori ne uspijevaju na vrijeme provjeriti sve proizvode koji dođu na ovaj prelaz.

Uništavanje proizvodnje

To dovodi do toga da krastavci kornišoni i domaća šljiva truhnu i propadaju, a bh. proizvođači zbog sporih procedura sa hrvatske strane probijaju rokove dostave i gube svoje kupce.

Problem je nastao onda kada je Hrvatska odredila samo GP Bijača i GP Gradiška kao prelaze preko kojih je moguće izvoziti svježe poljoprivredne proizvode. Zbog prevelikog broja izvoznika iz Krajine i sjeverne Bosne koji gravitiraju ovom prelazu, stvorile su se gužve koje dovode do propadanja proizvoda.
Ibrahim Tursunović, predsjednik marketinške asocijacije Bh. šljiva, kazao je kako je zakazala država, koja je još prošle godine morala riješiti problem.

Od prošle godine se zna za ovaj problem, ali nikome nije palo na pamet da ga riješi do ove sezone, kaže Tursunović

- Od prošle godine se zna za ovaj problem, ali nikome nije palo na pamet da ga riješi do ove sezone. Sad kad nam proizvodi propadaju, mi opet moramo sanirati posljedice, kazao nam je Tursunović.

Evropska unija je još u drugoj polovini 2019. godine donijela odluku da svježi proizvodi koji ulaze na njenu teritoriju moraju imati nalaz fitosanitarnog inspektora, a državama na granici Unije je dato da odrede uslove prelaska. Hrvatska je odredila samo dva prelaza, uz radno vrijeme do 15 sati. Da ovo nisu uslovi koje je postavila EU, potvrđuje i primjer Mađarske, čiji prelazi rade 24 sata za prevoz svježeg voća i povrća.

- Osim što su nam uveli samo dva prelaza, sad nam i ovako otežavaju rad. Troškovi su ogromni sad kad moramo ići po nekoliko stotina kilometara da bismo prešli granicu. I kao da to nije dosta, sad nas ovako blokiraju. Ovo je ponižavanje i države, koju to nije briga, ali i uništavanje bh. poljoprivredne proizvodnje, dodao je Tursunović.

Isti problem je bio i prošle godine, kada su nakon prijetnji blokadama graničnog prelaza poljoprivrednici uspjeli dogovoriti produženje radnog vremena fitosanitarnih inspektora od 7 do 19 sati, te uvođenje radne subote. Ove godine, iako su i prije nego što je šljiva krenula u izvoz tražili da se ponovi ista praksa, još nisu naišli na razumijevanje.

Otkazivanje ugovora

- Ovo dovodi do kvarenja proizvoda i gubi se kvalitet, međutim, ono što je dugoročno još opasnije jeste činjenica da zbog svega ovoga naši poljoprivrednici ne mogu ispoštovati termine isporuke koje su im postavili kupci i gube kupce u EU. Imamo kamion šljive koji čeka u Gradišci, a koji je danas morao biti u Njemačkoj i s kojeg su palete sa svježom šljivom, prema dogovoru, trebale završiti direktno u marketima. Sad kupci otkazuju ugovore, a čak i ako ode proizvod nakon nekoliko dana kašnjenja, on je lošeg kvaliteta i sve to utiče na naše buduće poslove, kazao nam je Suad Selimović, sekretar poljoprivrednih udruženja u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.