Koji ljekari specijalisti nedostaju u BiH: Od Gradiške, Banjaluke, Doboja, preko Zenice, Bihaća, Trebinja, Mostara...

Roditelji su s pravom ogorčeni zbog ove situacije, jer su prinuđeni čekati dolazak specijaliste iz Beograda ili djecu voditi na preglede u FBiH i Srbiju. Sve se to donekle i može tolerisati ako je u pitanju rutinska kontrola, a šta ako je djetetu potrebna hitna kardiološka intervencija. Kome se tada obratiti? Šta činiti kada su sati, minuti u pitanju?

I nije u pitanju samo dječiji kardiolog. Kako nam je javila čitateljka našeg portla UKC RS je krajem prošle godine imao samo jednog dječijeg neurologa, a prije par mjeseci ostao je i bez njega.

Sada je prinuđena pomoć za svoje djete tražiti u Beogradu.

U UKC RS smo dobili samo djelimičnu potvrdu ovih informacija, odnosno da u ovoj ustanovi nema stalno zaposlenog dječijeg kardiologa i da dva puta sedmično ordinira specijalista pedijatrijske kardiologije iz Beograda.

Nažalost ni nakon mjesec dana  nismo dobili odgovor da li je tačno da nemaju stalno zaposlenog dječijeg neurologa, kao i koliko još doktora specijalista sa drugih klinika ordinira na UKC RS i o kojim specijalnostima je riječ.

Ipak saopštili su da vode računa o kadrovskoj politici, te da je od početka godine samo jedan ljekar podnio zahtjev za sporazumni prekid radnog odnosa.

“Bez obzira na fluktuaciju zaposlenih, u našoj ustanovi i dalje ima dovoljno doktora medicine specijalista i supspecijalista iz svih oblasti kako bi se proces pružanja zdravstvene zašite pacijentima odvijao neometano”, saopštili su.

 

Ima li ko liječiti građane BiH?

Gledajući statistiku zaista imamo više nego dovoljno ljekara.

Međutim, u praksi to izgleda znatno drugačija- na preglede čekamo danima, na snimanje mjesecima.

Obzirom da u najvećoj medicinskoj ustanovi u RS, evidentno, nedostaje kadar, pitanje je samo u kom obimu, interesovala nas je situacija u drugim zdravstvenim ustanovama u BiH.

U nekim ustanovama bili su u potpunosti otvoreni, negdje nešto manje, a iz nekih, ni nakon mjesec dana, nismo dobili odgovor -Univerzitetsko klinički centar Sarajevo, JZU Bolnica Srbija istočno Sarajevo i  Univerzitetski klinički centar Tuzla.

Od ustanova koje su  nam dostavile podatke najalarmantnija situacija je u JZU Bolnica Gradiška gdje  nedostaje čak 10 ljekara sljedećih specijalnosti:
1. specijalista anesteziologije sa reanimacijom                    3 izvršioca,
2. specijalista ortopedije                                                          1 izvršioc,
3. specijalista radiologije                                                       2 izvršioca,
4. specijalista patologije                                                           1 izvršioc,
5. specijalista/supspecijalista endokrinologije                          1 izvršioc,
6. specijalista/supspecijalista gastroenterologije                      1 izvršioc,
7. specijalista/supspecijalista onkolgije                                    1 izvršioc.

Što se tiče gostujućeg kadra, u JZU Bolnica Gradiška kažu da angažuju specijaliste anesteziologije sa reanimacijom za obavljanje dežurstva (kako bi ispoštovali odredba Zakona  o zdravstvenoj zaštiti prema kojem smo dužni obezbjediti zdravstvenu  zaštitu 24 sata), supspecijaliste onkologije za potrebe onkološkog kozilija, kako bi onkološkim pacijentima omogućili ovu uslugu u Gradišci  i specijalistu ortopedije za obavljanje složenih ortopedskih zahvata.

U JZU Bolnici Trebinje deficitarni ljekari su specijalisti iz oblasti onkologije, ginekologije (ginekolog akušer) i endokrinologije. Takođe u ovu  ustanovu dolaze ljekari specijalisti-spoljni saradnici i pružaju usluge iz oblasti laparoskopske hirurgije, laparoskopske ginekologije, te specijalista oftalmolog koji vrši laserske operacije oka.

U ZU Kantonalne bolnice "Dr Irfan Ljubijankić" Bihać, kažu da ova ustanova još uvijek ima dovoljan broj ljekara specijalista za odvijanje normalnog procesa rada. O gostujućem kadri nisu ništa rekli.

I u bolnici "Sveti apostol Luka" u Doboju su zadovoljni trenutnom situacijom u pogledu zaposlenih ljekara, ali angažuju internističke i radiološke onkologe za potrebe onkološkog konzilijuma, specijalistu oftalmologa i konsultativno angažuje specijalistu iz oblasti radiologije i patologije.

Kantonalna bolnica Zenica nema gostujućih specijalista, ali imaju deficit specijalista anesteziologa.

I u SKB Mostar je već duži niz godina evidentan pad interesa za specijalizacije poput anestezije i transfuzijske medicine, te je u toku Javni konkurs za dodjelu specijalizacija iz anestezije (8). Što se tiče vanjskih saradnika, naglašavaju da SKB Mostar radi sa vrhunskim stručnjacima – nastavnicima iz oblasti neurohirurgije (prof. Paladino) I kardiohirurgije.

U drugoj mostarskoj zdravstvenoj ustanovi J.U.Kantonalna bolnica ”Dr. Safet Mujić”generalno gledajući nemaju deficit medicinskih stručnjaka.

“Tehnološki proces se odvija u nekim djelovima otežano, ali ipak funkcioniše s obzirom da smo primili mlade ljekare na specijalizacije za očekivati je još bolju situaciju kroz nekoliko godina. Angažovan je određeni broj subspecijalista iz drugih ustanova i to dva radiologa -neuroradiologa i radiologa za muskuloskeletnu dijagnostiku, te onkologa”, saopštili su nam iz ove ustanove.

I na kraju navedimo i odgovor pristigao iz  Univerzitetske  bolnice u Foči, gdje tvrde da nema nedostataka ljekara specijalista, dok su termin "gostujući  kadar" okarakterisali kao neadekvatan, jer ukoliko angažujete konsultante, naglašavaju, to  je prventveno radi edukacije postojećeg bolničkog kadra, koja će se i  te kako isplatiti u narednom periodu.

I zaista nema ništa sporno u činjenici da gostujući ljekari kolegama prenose iskustva, da ih dodatno edukuju i pomožu u radu, ali gostujući kardiolog, neurolog ili bilo koji drugi specijalista definitivno nije rješenje ni za ustanovu, ni za pacijente.

Isto kao i činjenica da se o nedostajućem kadru ćuti. Jer ako nemamo stalnih stručnjaka i uz to evidentan manjak ginekologa, anesteziologa, radiologa, oftalmologa, hirurga, ortopeda…,  i ako nam oni konstantno odlaze, to mora da zabrine svakog čovjeka u ovoj državi. O tome treba pričati i pisati dok se ne iznađu rješenje. I u konačnici, ovo se tiče svih nas.