Kolinda kaže da će o njezinom radu suditi povijest. Nazvali smo povjesničare

kolinda
"O SVIMA nama, pa tako i o mojem radu", poručila je sada već bivša predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u oproštajnoj poruci, "jednog će dana, s potrebnim odmakom, objektivno progovoriti povijest".

Tako se ovih zadnjih dana na funkciji predsjednice Republike Hrvatske tješila Kolinda Grabar-Kitarović koja je izgubila pokušaj reizbora i Pantovčak napušta nakon samo jednog mandata s aurom gubitnice i predsjednice koja je preko svake mjere ukusa estradizirala predsjedničku funkciju.

Kolinda ne prestaje raditi na svojem boljem imidžu bivše predsjednice i odlukom da ostane u Hrvatskoj, uzme pravo 6+6 na isplaćivanje plaće po odlasku s funkcije te otvori Ured bivše predsjednice na račun poreznih obveznika. Najavljuje da će se baviti brendiranjem Hrvatske i borbom protiv nasilja nad ženama.

U svakom slučaju, kako bismo što brže došli do suda povijesti o Kolindinom predsjedničkom mandatu, za mišljenje smo pitali četvoricu povjesničara s različitih strana ideološkog spektra.

Klasić: Povijest neće imati interesa za Kolindin mandat

Povjesničar s Filozofskog fakulteta Hrvoje Klasić misli da se Kolinda preračunala u vezi razine povijesnog interesa za njenih pet godina na Pantovčaku.

“Na žalost ili na sreću, mislim da predsjednica nije u pravu da će o njoj 'progovoriti povijest'. Naime, bojim se da se njenim mandatom povjesničari uopće neće baviti jer njen mandat nije vrijedan pažnje. Ništa se bitno nije dogodilo, naročito ne predsjedničinom zaslugom. Bojim se da će Kolindin predsjednički mandat biti prešućivan", smatra Klasić.

“To nije dobro jer to pokazuje potpuni izostanak vizije i autentičnosti ne samo kod Grabar-Kitarović, nego i na našoj cijeloj političkoj sceni”, dodaje.

Klasić: Znaju li građani išta o Inicijativi tri mora?

Ovaj povjesničar podsjeća da postoje bivši predsjednici država koje i danas pozivaju na konferencije, čiji govori se plaćaju jer su oni kao predsjednici ostavili traga i imali što reći, ali da Kolindu ne očekuje takva budućnost.

U vezi Inicijative tri mora koju Kolindini pristaše najčešće navode kao predsjedničin vanjskopolitički trijumf, Klasić kaže da je to bila njena “privatna inicijativa”.

“Volio bih da se građane RH anketira o toj Inicijativi. Znaju li uopće koja su tri mora u pitanju?” pita se Klasić koji smatra da Inicijativa tri mora nije nikako poboljšala međunarodni položaj Hrvatske niti je imala ikakvog efekta.

Klasić: Mandat pun žutila

Kada je riječ o tome hoće li biti zapamćeni Kolindini gafovi, Klasić dobrohotno podsjeća da “nema političara koji nije činio poneki gaf”, uključujući i one oko kojih postoji konsenzus da su velikani. “Ali ako su gafovi jedino po čemu se prepoznaje nečiji mandat, to nije dobro. Da je Kolinda Grabar-Kitarović imala nekakvu agendu, nekakvu viziju, onda bi možda gafovi pali u drugi plan, a ne bi bilo takvo žutilo. Žutilo je boja koja je prevladala u Kolindinom mandatu”, zaključuje Klasić.

Hasanbegović: Kolinda je ostala u okvirima opće bezidejnosti i banalnosti

Povjesničar i političar Zlatko Hasanbegović ističe da nije “pristaša totema tzv. povijesne distance”.

U ocjeni mandata je bio karakteristično jezgrovit: “Gospođa Grabar-Kitarović je kao predsjednica Republike ostala u okvirima i dosezima općenite bezidejnosti i banalnosti suvremene hrvatske politike. U tom smislu su i njezini demonizatori, među koje spadate i vi, kao i njezini apologeti u načelu promašivali metu. U politici kao i u životu vrijedi pravilo: onaj koji se želi svidjeti svima u konačnici se ne sviđa nikome.”

Jareb: Sve ovisi o čijoj perspektivi je riječ

Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest za početak naglašava: “Sve ovisi o čijoj je perspektivi riječ”.

Kolindin mandat je “još uvijek aktualan u trenutku kada ovo odgovaram na vaša pitanja pa je teško o njemu govoriti s povijesne distance”.

Jareb: Bolja od Mesića i Josipovića

“Osobno bih ga ocijenio povoljnim jer je unatoč svemu vratila dignitet ustanovi predsjednika (predsjednice) koji je bio teško narušen u doba mandata njezinih prethodnika Stjepana Mesića i Ive Josipovića. Njihovi su mandati bili nešto između cirkusa i teškog narušavanja ugleda Hrvatske. Sjetimo se samo Mesićevih degutantnih nekrofilskih viceva o pokojnom predsjedniku Tuđmanu te Josipovićeva sviranja klavira Dodiku i priviđanja 'ustaških zmija' u Knessetu”, podsjeća Jareb.

“Predsjednica je uopćeno gledajući dobro predstavljala Republiku Hrvatsku u svijetu. Postala je brend sama po sebi i za razliku od nekih zluradih i seksističkih komentara u zemlji, bila su joj otvorena vrata u svijetu za lobiranje za hrvatske interese. Sama činjenica da iza Inicijative triju mora stoje SAD, a kasnije su se pridružile i neke vodeće europske zemlje, daje toj Inicijativi važnost i u njoj treba gledati priliku za Hrvatsku. Zbog toga blesave i napuhane izjave o toj Inicijativi i o milijardi dolara koje SAD stavlja na raspolaganje treba gledati kao nekompetentnost i zluradost osobe koja je ostala zapamćena po ljenčarenju u jednom restoranu i šteti koju je počinila u četiri godine koliko je bio predsjednik vlade”, objašnjava Jareb.

Jareb: Seksistička kampanja protiv Kolinde

Kada je riječ o Kolindinim gafovima, Jareb kaže da “nitko nije nepogrešiv, pa svatko napravi i gafove”.

“Po tome dosadašnja predsjednica nije bila izuzetak. Ono što jest izuzetak bila je prljava seksistička kampanja u kojoj se mjerila ne svaka riječ, nego svako slovo koje je izgovorila. U takvim okolnostima teško je ostati smiren pa ni gafovi nisu neko veliko iznenađenje. Istodobno njezin protukandidat nije unatoč svim gafovima iz prošlosti, pa i onima u kampanji, imao takav 'privilegiran' tretman u medijima i kod političkih protivnika. Ozbiljna historiografija inače na povijesne osobe, odnosno njihovo djelovanje, nastoji gledati cjelovito. Zbog toga gafovi, ako nisu pretezali nad ostalim aspektima djelovanja, ne utječu na stvaranje cjelovitog i relevantnog pogleda na nečije djelovanje. Nema uostalom čovjeka koji ne griješi. Errare humanum est!” zaključuje Jareb.

Vukobratović: Pokazala razumijevanje za Pavelića

Mladi povjesničar Nikola Vukobratović iz Arhiva Srba smatra da je “najlakše pretpostaviti da će bivšu predsjednicu povijest pamtiti npr. po astigmatičnom teturanju na proslavi Oluje u Kininu ili plesu na kiši u Rusiji ili, recimo, po toplom ljudskom razumijevanju za Antu Pavelića u Hrvatskom tjedniku”.

“Ali povijest zna biti nezgodna stvar. Neposredno nakon smrti Tuđmana, o njegovoj autoritarnosti i greškama otvoreno su pričali i najbliži suradnici. Sve se činilo da će ga se pamtiti prije svega po frfljanju o raznobojnim vragovima. Danas je na snazi sasvim drugačiji konsenzus, a aktualni predsjednik iz suparničke stranke mu je jedan od većih obožavatelja. Tuđman je, uglavnom, danas popularniji nego prije 20 godina. Valjda se u međuvremenu popravio”, kaže Vukobratović.

Vukobratović: Kolinda ne zaslužuje biti ni u fusnoti povijesti
 
Teško mu je zamisliti da će Kolindin mandat ikada biti predmet ikakvog relevantnog historiografskog istraživanja.

“Možda će joj potomci napisati romansiranu biografiju. Ali u kontekstu ne samo svjetskih, nego čak i regionalnih događaja u vrijeme njezinog mandata, KGK ne zaslužuje ni komičnu fusnotu. U biti, da se ne lažemo, cijeli ovaj period će ozbiljna historiografija vjerojatno računati kao 'izgubljena desetljeća''', rekao je Vukobratović za Index.

Izvor: