Poslodavci iz Federacije BiH (UPFBiH) su ovih dana zatražili da se hitno smanji cijena putarina. Uputili su i otvoreno pismo nadležnim institucija zahtjevajući satanak.
O ovoj inicijativi oglasio se i ekonomista Faruk Hadžić, ističući da bi on išao i korak dalje, te potpuno ukinuo naplatu putarina na autoputevima.
Za to, pojašnjava, postoji ekonomska opravdanost koja uopšte ne bi ugrozila poslovanje javnih preduzeća. Naveo je kako su, u prošloj 2020. godini, JP Autoceste FBiH ostvarile 131,68 miliona KM neto dobiti. Prema finansijskom izvještaju, u istoj godini su po osnovu prihoda od putarina ostvarili 30,96 miliona KM, što znači i kada bi se ukinula naplata cestarine, neto dobit bi opet bila preko 100 miliona KM.
“Koristi bi bile višestruke. Građani i privreda bi imali ogromne uštede i taj novac bi se mogao iskoristiti u drugu potrošnju i investicije. Jedna osoba koja svaki dan putuje iz Zenice u Sarajevo na posao, mjesečno bi imala oko 200 KM manje troškove samo na cestarini. Ne treba zaboraviti da bi se značajno povećao i broj vozila na autocesti, čime bi se smanjile gužve na alternativnim pravcima. Dodatno, ostvarile bi se i značajne uštede na platama zaposlenika koji rade na naplatnim kućicama, jer ne bi bilo više potrebe za dosadašnjim brojem radnika. U 2020. godini, prema podacima iz finansijskih izvještaja, zaposleno je bilo 446 radnika, gdje se za troškove plaća i ostalih ličnih naknada izdvajalo 17,67 miliona KM”, istako je Hadžić, dodajući da javna preduzeća iz ove oblasti dodatne prihod najvećim dijelom ostvaruju po osnovu prihoda od putarina na gorivo osnosno akciza.
Predsjednik Odbora za privredu i finansije SDS-a Slaviša Raković smatra da je zahtjev poslodavaca potpuno utemeljen s obzirom na način finansiranja gradnje autoputeva putem dopunske akcize. Kako kaže za BUKU, kada se uzme u obzir da se naknade za puteve plaćaju i prilikom registracije vozila to pojačava snagu argumenata privrednika.
O mogućnosti potpunog ukidanja putarina kaže da bi nakon odgovarajuće analize bi i to moglo biti rješenje, jer je sva prilika da će se nameti povećavati.
“U svakom slučaju bih predložio da prevoznici naprave analizu troška iz ovog osnova po jednom vozilu, kao i da predoče zbirni trošak putarine koju plaćaju na rampama autoputeva. Siguran sam da bi bili svedoci ogromnog opterećenja”, zaključuje Raković.
Prema analizi koju je uradio UPFBiH i objavio u svom otvorenom pismu cestarina u FBiH po pređenom kilometru za prvu kategoriju vozila u prosjeku iznosi 0,12 KM, za treću kategoriju 0,35, a za četvrtu 0,50 KM. Istovremeno, u Republici Srpskoj putarina u prosjeku iznosi 0,09 KM. Kada su u pitanju zemlje regiona, u Srbiji putarina u prosjeku iznosi 0,035 eura ili 0,06 KM, u Sjevernoj Makedoniji 0,020 eura ili 0,004 KM, a u Turskoj 0,039 eura ili 0,078 KM.
Kada su u pitanju zemlje članice Europske unije, naveli su primjer Grčke gdje putarina po pređenom kilometru iznosi 0,045 eura ili 0,09 KM i Italiju gdje putarina po pređenom kilometru u prosjeku iznosi 0,50 eura ili 0,10 KM.
Ili jedna Njemačka koja ima 13.100 kilometara autoputa, gdje putarinu plaćaju samo vozila iznad 7,5 tona težine, pri čemu je prosječna cijena naplate putarine niža nego u FBiH.
Navedimo i da se u pojedinim zemljama kao što su Albanija, Belgija, Finska, Danska, Latvija, Litvanija, Estonija putarine ne plaćaju, te da je Švedska od 2015. uvela putarine oko tri najveća grada u zemlji.
