Kradu se oznake "Pazi mine' i prodaju u staro željezo po cijeni od jednu marku

.

U Bosni i Hercegovini, posebno u Tuzlanskom kantonu, opasnost od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) i dalje predstavlja ozbiljan problem, ugrožavajući živote građana.

Nedovoljno deminiran teren stvara rizik, a situaciju dodatno otežava nesavjesno ponašanje pojedinaca koji skidaju znakove opasnosti i prodaju ih po cijeni od jedne marke.

Područje Tuzlanskog kantona, zbog svoje geografske pozicije i strateškog značaja tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, pretrpjelo je snažna oružana dejstva, čineći ga jednim od najzagađenijih minama. Rizična područja su u Sapni, Teočaku i Čeliću.

Proces deminiranja u Bosni i Hercegovini, započet 1997. godine, do danas je očistio više od 40 miliona kvadratnih metara zagađene površine samo u Tuzlanskom kantonu.

Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzlanskog kantona, Zoran Jovanović za Klix, ističe da su trenutno sumnjive površine oko 65 miliona kvadratnih metara, što je oko 2,5 posto ukupne površine. Deminiranje se uglavnom financira novčanim sredstvima stranih donatora, a najveći doprinos dolazi iz Njemačke, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i Norveške.

Međutim, nesavjesno ponašanje pojedinaca, poput skidanja znakova upozorenja, predstavlja ozbiljan problem. Jovanović naglašava da takvo ponašanje dovodi u opasnost živote ljudi te ističe potrebu kažnjavanja počinitelja, ali istovremeno priznaje izazove u identifikaciji tih osoba.

U Tuzlanskom kantonu provodi se veliki projekt uklanjanja mina, koji su Njemačka i drugi donatori podržali s devet miliona eura. Projekat obuhvata deminiranje područja u Sapni, Teočaku, Čeliću, Ugljeviku i Loparama, čime će se stvoriti povoljniji uvjeti za razvoj turizma, posebno na planini Majevici.

Upskos naporima, problem nesavjesnog ponašanja i opasnosti od mina ostaje izazovan, a građani su pozvani na oprez prilikom boravka na nedovoljno deminiranim područjima.