Krah Velike Kladuše nakon propadanja Agrokomerca: Od grada su napravili selo, Abdiću je za sve krivo Sarajevo

.
Općina Velika Kladuša prije rata se razvijala na leđima Agrokomerca, a nakon što je ovaj agrogigant propao u poslijeratnoj privatizaciji, čini se da ovaj gradić nema alternativu koja bi bila osnovica razvoja. Vijećnik Amir Purić donio je kući zapažanja sa nedavne akademije o održivom javnom upravljanju iz Malmöa, grada u Švedskoj koji je preživio sličnu sudbinu kao i Velika Kladuša.

 

Izgovori

– Malmö je do 90-ih bio radničko mjesto čija ekonomija je ovisila o ogromnom brodogradilištu, sve dok globalna konkurencija, poput one iz Južne Koreje, nije naučila da radi bolje i jeftinije brodove, pa je ova industrija u Švedskoj doživjela krah, a više hiljada radnika u Malmöu ostalo bez posla. To nam zvuči poznato, zabilježio je Purić.

Izlaz iz krize oni su pronašli u potpunom otvaranju prema svima, primivši doseljenike iz stotinu nacija, dok Kladuša i dalje ostaje skučena, pa je i njeni stanovnici napuštaju.

– Od ‘98. vladaju DNZ i Laburisti, gdje su od grada napravili selo. Fikret Abdić je već šest godina na vlasti i ništa nije napravio, sve što se žalio da mu “ne da Sarajevo” više nema smisla. Agronomija uvijek ima smisla, ali danas je to tako da onaj ko ima zemlje, nešto će sijati i raditi. Ali, okvire za to mora urediti država. Udruženje poslodavaca kuka da im treba 30 hiljada radne snage, a zapravo treba podići minimalnu platu, smanjiti doprinose, pa oni koji su lopovi će zatvoriti, a kvalitetne firme će uzeti kvalitetnu radnu snagu. Mnogo je naše dijaspore koja bi se rado vratila da su u BiH plate duplo veće, kazao nam je Nermin Alešević, privrednik iz Velike Kladuše, piše Oslobodjenje.

Tvrdi da samo pet firmi u Velikoj Kladuši svojim radnicima regularno isplaćuje plate.

– Većinom je to idi čekaj na banku, a razlika u koverti. Prvo mi, poslodavci, moramo državi početi izmirivati obaveze, kad krenemo od sebe, onda će biti nešto od nas. Na primjer, jedna kladionica od hiljadu radnika isplaćuje im keš od 700 maraka svaki mjesec, kradu deset miliona godišnje od države, a to je više novca nego u aferi Respiratori. Takvih je mnogo i svi ih puštaju, ali s takvima nam ne može biti bolje, kaže Alešević.

Formula

Otvaranje lokalnih opština neće značiti mnogo ukoliko se svi u BiH ne budu odnosili kao Šveđani prema svojoj državi, ali od nekoga se mora početi.

– Vjerujem da u skoroj budućnosti možemo pronaći formulu kako da ovu našu posrnulu zajednicu transformišemo u mirno mjesto poželjno za život, da ćemo i mi pronaći “dušu Kladuše”, smatra vijećnik Purić, koji izražava želju da proces počne s lokalnog nivoa.