Unsko-sanski kanton je još 2017. godine formirao Radnu grupu Vlade USK-a za borbu protiv korupcije, u 2019. usvojen je Nacrt zakona o porijeklu imovine. Od decembra 2020. godine, iako je tad usvojen, Zakon do dana današnjeg nije stavljen u funkciju.
- Danas u politici većina stavlja lični interes i interes svojih grupa, na primjer stranaka, iznad općeg dobra, a to je odličan teren za korupciju, navela je skupštinska zastupnica Naše stranke Vildana Alibabić.
PRVO DORADA
U usporedbi sa Kantonom Sarajevo, gdje su već izradili osam javnih registara, gdje je zaprimljeno 1.011, a obrađeno 236 prijava po ovom zakonu, u Unsko-sanskom kantonu svi ti brojevi se nisu pomakli s nule.
- Taj zakon je donesen, on je na snazi takav kakav je, sa mnoštvom dostavljenih amandmana i to se još mora mijenjati. Očekujem da će Ministarstvo pravosuđa to pripremiti u konačnoj verziji i ja ću u septembru to staviti na dnevni red, kazao nam je predsjedavajući Skupštine USK-a Razim Halkić.
Činjenica jeste da ne postoji jasna većina u Skupštini, ali je vlast uvijek osiguravala 16 glasova u ključnim trenucima. Upravo su to bile prilike i da se usvoji navedeni zakon u provodljivom obliku. Zastupnik SDA Jasmin Musić smatra da aktuelna vlast ne želi usvojiti, a posebno ne provoditi ovaj zakon.
- Borba protiv korupcije u kantonalnim institucijama nema alternativu i od samog početka smo podržavali usvajanje Zakona o porijeklu imovine. Ipak, sugerirali smo da određene odredbe nisu do kraja utemeljene i provodljive. Prvo, sporan je način uspostavljanja i funkcioniranja ureda za borbu protiv korupcije Vlade USK-a i drugo, zakon tom uredu daje određene ovlasti koje nema ni Tužilaštvo, ispričao nam je Musić.
Zastupnica Ilda Alibegović iz NiP-a posljednja je predložila set amandmana kojim bi se nedostaci ispravili, ali je zatim od njih odustala preferirajući verziju da se prepiše originalni zakon kakav imaju u Kantonu Sarajevo.
Potrebno je spriječiti svaku moguću zloupotrebu i politizaciju antikorupcijskog ureda i provedbe ovog zakona, smatraju u SDA
- Stav NiP-a je da je puno truda, struke i znanja uloženo u Sarajevu i da je ta verzija zakona najbolja. Problem je što su naši usvojili 15 amandmana Agana Bunića, koji je taj zakon unakazio i doveo ga u fazu da se ne može implementirati. Ispravljati sad to amandmanima, kada Skupština nema ni većinu, nije moguće, naglasio je Halil Bajramović, predsjednik krajiškog NiP-a.
Govoreći o Bunićevim intervencijama, ukazuje da je sporno uklanjanje kaznenih odredbi i nastojanje da se provjerom obuhvate i pravosudne institucije.
- Ko smo mi da sebi uzmemo za pravo da provjeravamo tužioce i sudije na našem nivou? Imamo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, koje treba urediti, ali ne možemo dati mogućnost nekima da imaju čim ucjenjivati sudije dok se protiv njih vode postupci. Također, svaki zakon bez kaznenih odredbi nema smisla, pojasnio je Bajramović.
Zastupnik Agan Bunić, kao predsjednik kluba NES, tvrdi da su spremni usvojiti originalni zakon.
PORIJEKLO IMOVINE
- Razlika je bila u obuhvatu zakona, formiranju ureda, kaznenim odredbama. Smatrali smo da svi oni koji primaju lični dohodak iz budžeta Kantona trebaju podnositi izvještaj o ličnim primanjima i svojoj imovini. Neovisnost pravosuđa se ne ogleda u transparentnom prikazivanju porijekla imovine, njihova neovisnost je u vođenju postupaka, donošenju odluka, imenovanjima nosilaca pravosudnih funkcija, na šta ni nemamo nikakav uticaj niti želimo imati. Kaznene odredbe nisi kvalitetno definirane, omjer kazne je nesrazmjeran za pojedine prekršaje. Ne može ista kazna biti za člana upravnog odbora koji je zaboravio prijaviti naknadu od pedeset maraka i onoga ko je zaboravio prijaviti vikendicu na moru. Nisam ni za puko prepisivanje zakonskih rješenja, jer nisu ništa pametniji od nas ni drugi, koji su isto na samom početku donošenja i primjene ovakvih zakonskih rješenja, poručio je Bunić.
Dodao je da je, bez obzira na sve, Klub zastupnika NES-a spreman da ponovo podrži sve odredbe zakona koje Vlada USK-a predloži.
