Kredit za preživljavanje

asd
Institucija ombudsmena prati kretanja na tržištu i nastoji djelovati kao korektivni faktor da pomogne potrošačima, kazao je Marić

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa neprestano traje od prošle godine i zbog nastale situacije neprestano su ugroženi kako potrošači zbog rasta cijena tako i trgovci koji za stabilno poslovanje moraju osigurati profitabilnost, kazao je na početku razgovora za O kanal i Oslobođenje Saša Marić, ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH.

Kriza ne prestaje

- Kao reakcija na krizu izazvanu pandemijom entitetske vlade donijele su odluke kojima su cijene određenih proizvoda bile zamrznute i mi smo kao Institucija ombudsmena to pozdravili. Nažalost, obje vlade su te odluke nakon nekoliko sedmica povukle i od tada je pušteno na volju tržištu da formira cijene. Nedavna odluka Vlade kojom je propisala određenu maržu trgovcima, s ciljem sprečavanja divljanja cijena, također je odluka koju smo pozdravili, dobro je došla, ali bilo bi bolje da je donesena prije 12 mjeseci, jer kriza ne prestaje, istakao je Marić.

Odavno je veliki jaz između prihoda i troškova građana u Bosni i Hercegovini, a kako je kazao Marić, činjenica je da mnogi građani tu razliku ne mogu ni premostiti, što je porazno.

- Podaci nam govore da su osobna primanja u BiH u proteklim godinama imala neprimjetan rast od 10, 20, 50 KM, dok je s druge strane prosječna potrošačka korpa, bez obzira na to šta u nju stavimo, imala rast cijena od minimalno 30 pa do 200 posto u proteklom desetljeću. Prije smo imali slučajeve da se ljudi kreditno zadužuju kako bi kupili automobil, kuću, stan, dok se danas, nažalost, nalazimo u situaciji da se ljudi zadužuju kako bi od prvog do prvog mogli da prežive, da imaju šta da jedu, istakao je Marić.

Cijene životnih namirnica se razlikuju u entitetima, ali i od grada do grada. Kako je istakao Marić, njihov savjet potrošačima jeste da ne kupuju naslijepo, ishitreno.

- Preporučio bih građanima širom BiH da prije same kupovine uđu u nekoliko prodavnica, uporede cijene i na taj način sebe zaštite. Druga važna činjenica jeste fiskalni račun kako bi mogli uporediti i evidentirati eventualne nepravilnosti, jer ako ste oštećeni, samo vam fiskalni račun može pomoći da nešto reklamirate, naveo je Marić.

Kada su u pitanju načini i mogućnosti kako bi potrošači mogli da se bore za svoja prava, Marić ističe kako potrošači, kojih u BiH ima oko tri miliona, jer svi su građani ujedno i potrošači, nisu organizovana skupina.

- Mi imamo samo 15 nevladinih organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Kažem samo jer smatram da bi broj tih udruga trebao biti veći i da bi one trebalo aktivnije da djeluju u lokalnim sredinama, da grupiraju probleme kako bi Institucija ombudsmena mogla donositi mjere na nivou države. Naime, Institucija ombudsmena prati kretanja na tržištu i nastoji djelovati kao korektivni faktor da pomogne potrošačima. Ombudsmen štiti potrošače, ali treba razumjeti i privredni sektor koji nastoji zaštititi radna mjesta. Stoga je neophodno naći balans da se potrošači što manje oštete rastom cijena, a istovremeno da se ne ugroze radna mjesta kod privrednika, smatra Marić.

Kampanje

Dodao je kako je u BiH veliki problem što su često domaći proizvodi skuplji od uvoznih i upravo bi na tome trebale više raditi vlasti, da iznađu načine da pomognu, unaprijede i pojeftine domaću proizvodnju.

- Neophodno je naći model održivog razvoja privrede, rekao je Marić, dodajući da su neophodne i jače kampanje koje bi približile domaće proizvode potrošačima, ali i ukazale na koji način kupovinom domaćeg štitimo svoje, ali i radno mjesto poznanika.