Almir Badnjević iz Bosanske Krupe jedan od najistaknutijih naučnika na svijetu

Kada se spomene biomedicinski inženjering u BiH, ime Almira Badnjevića iz Bosanske Krupe, prvog i jedinog doktora biomedicinskog inženjeringa u BiH, je neizostavno, a prestižni američki magazin "Marquis" u svom izdanju iz 2016. godine proglasio ga je jednim od najistaknutijih ljudi na svijetu, pa se tako našao rame uz rame sa svjetskim nobelovcima.

Badnjević je do sada napisao 70 naučnih radova kako u vidu knjiga, poglavlja u knjigama, članaka u žurnalima, tako i u vidu naučnih radova na međunarodnim konferencijama.

"Van naše države priznanja se i te kako prepoznaju i cijene i već na nekoliko sastanaka koje sam imao sa nekim stručnjacima širom svijeta spomenuli su da su prilikom pripreme za razgovor sa mnom vidjeli i moja dostignuća", priča Badnjević, koji je jedan od tri odsto ljudi na svijetu čiji je CV dospio na listu "Who is who on the World" pomenutog američkog magazina.

Ovaj uspješni tridesetjednogodišnji naučnik proglašen je odbornikom Evropske organizacije za biomedicinski inženjering i nauku (EAMBES).

"Trenutno imam čast da budem jedan od savjetnika u ovom sazivu za pitanja regulative, direktiva i standarda u ovoj oblasti, sa posebnim fokusom na medicinske uređaje", rekao je Badnjević i dodao da mu ova funkcija omogućava pravovremeni izvor informacija iz ove oblasti na evropskom nivou.

Međunarodna federacija za medicinski i biološki inženjering, ističe Badnjević, nagradila je istraživanje i članak koji je on objavio sa još nekoliko mladih naučnika, te ga proglasila najboljim na svijetu iz oblasti kliničkog inženjeringa za 2018. godinu.

"Autori na ovom radu su bili Lejla Gurbeta, Berina Alić, Zijad Džemić i ja, a svečana ceremonija uručenja ove nagrade će biti obavljena u junu 2018. godine, u sklopu Svjetskog kongresa iz medicinske fizike i biomedicinskog inženjeringa, koji će se održati u Pragu", naglašava Badnjević.

Uspjeh je Badnjevića pratio od samih početaka školovanja, kada je srednju elektrotehničku školu u Bihaću završio kao učenik generacije.

"Master studij na Elektrotehničkom fakultetu sam završio u Sarajevu, kao jedan od studenata dobitnika zlatnog prstena Univerziteta, a doktorirao sam u 29. godini na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu", istakao je Badnjević.

Trenutno je zaposlen u laboratoriji "Verlab", kao i na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu.

Kompletno njegovo istraživanje, počevši od doktorskih studija pa do danas, je, tvrdi Badnjević, u vezi s oblasti biomedicinskog inženjeringa (BMI).

"Za pojam BMI prvi put sam čuo u toku 2008. godine, u sklopu predmeta biomedicinski signali i sistemi, te me dalji životni put kroz posao i dodatno obrazovanje zadržao u ovoj oblasti", kazao je Badnjević.

Naveo je da je prema istraživanju "CNN Moneya" iz 2013. ovo zanimanje proglašeno za "The Best Job" (najbolji posao), što mu je, pojašnjava, bio dodatni motiv da se na vrijeme počne baviti nečim što je u SAD u tom momentu bio jedan od najboljih poslova.

"Postoji pravilo da ako je nešto na vrhuncu u SAD, za nekoliko godina će doći u EU, a za još nekoliko godina i u BiH, tako da sam se tom logikom vodio i kod odabira svog životnog usmjerenja", navodi Badnjević. 

Kao pokretač BMI u BiH naglasio je da se ova oblast počela razvijati paralelno u profesionalnom i akademskom pravcu.

"Pored toga, u martu 2014. godine, zajedno sa grupom entuzijastičnih profesionalaca iz BiH, pokrenuli smo Društvo za medicinski i biološki inženjering u BiH", naglasio je Badnjević.

Naveo je da je ovo društvo u proteklom periodu realizovalo mnogo bitnih aktivnosti kao što su međunarodna konferencija iz oblasti medicinskog i biološkog inženjeringa u BiH, kao i uključivanje BiH u najveće svjetske organizacije iz ove oblasti, kao i organizaciju brojnih ljetnih škola, seminara i fokus grupa.

"Sve su to aktivnosti koje su vodile popularizaciji i jačanju BMI u BiH, te predstavljanju BiH svjetskim silama iz ove oblasti", rekao je Badnjević.

Mladim ljudima u našoj državi on je poručio da je uvijek potrebno da uče i naporno rade.

 

almir1.jpg

"Veše znanje vam niko ne može uzeti, a vaš rad, ukoliko je ispravan, uvijek mora biti vidljiv, prepoznat i nagrađen", poručuje Badnjević.

Dodao je da je bitno da se svako usavršava u onom za šta se školovao, a ne da se, kako kaže, u jednom momentu svi bave politikom.

"Možda bi nam bilo bolje da su se više naše kolege koje su studirale političke nauke bavile politikom, a ne razni ljekari, inženjeri, sportisti, umjetnici i ostali", smatra ovaj mladi naučnik svjetskog glasa.