Kubanski predsjednik odbacio navode američkih obavještajnih službi, dok je Havana Axiosov izvještaj proglasila dezinformacijom. U pozadini - sve dublja energetska i ekonomska kriza na ostrvu.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel upozorio je danas da bi svaki vojni napad na Kubu doveo do krvoprolića s nesagledivim posljedicama, naglasivši da ostrvo ima "apsolutno i legitimno pravo" braniti se od agresije, prenosi Anadolu.
"Prijetnje vojnom agresijom protiv Kube od strane najveće svjetske sile dobro su poznate", napisao je Díaz-Canel na mreži X. "Sama prijetnja već predstavlja međunarodni zločin", dodao je.
Kubanski predsjednik je ponovio da njegova zemlja ne predstavlja prijetnju nijednoj državi te da nema agresivnih planova prema SAD-u ili bilo kojoj drugoj zemlji. "Kuba, koja već trpi višedimenzionalnu agresiju Sjedinjenih Američkih Država, ima apsolutno i legitimno pravo braniti se od vojnog napada. Međutim, to se logično ili iskreno ne može koristiti kao izgovor za nametanje rata plemenitom kubanskom narodu", rekao je.
Axios objavio navode o dronovima
Díaz-Kanelove izjave uslijedile su nekoliko sati nakon što je američki portal Axios, pozivajući se na neprovjerene procjene obavještajnih službi SAD-a, objavio da je Kuba navodno nabavila više od 300 vojnih dronova te da je razmatrala moguće planove njihove upotrebe protiv američkih ciljeva. Među potencijalnim metama navode se pomorska baza u zaljevu Guantanamo, američki ratni brodovi i Key West na Floridi.
Prema istom izvještaju, američki zvaničnici ne vjeruju da Kuba predstavlja neposrednu prijetnju, ali tvrde da Havana sve češće raspravlja o ratovanju dronovima te da je od Rusije tražila dodatne bespilotne letjelice i vojnu opremu.
Havana odbacila optužbe
Kuba je Axiosov izvještaj odlučno odbacila, optužujući portal za širenje "kontradiktornih dezinformacija". Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez Parrilla napisao je na mreži X da američka vlada "iz dana u dan gradi lažni slučaj" kako bi opravdala "nemilosrdni ekonomski rat protiv kubanskog naroda i eventualnu vojnu agresiju".
U pozadini sve oštrije retorike nalazi se teška ekonomska situacija na Kubi. Ostrvo se suočava s redukcijama struje te nestašicama hrane i goriva, a energetska kriza dodatno se produbila nakon što su SAD u januaru srušile Nicolása Madura s vlasti u Venezueli — dotad ključnom opskrbljivaču Kube — te zaprijetile carinama svakoj zemlji koja prodaje ili isporučuje naftu Havani.
