“Ne treba pasti u zamku da kažemo kako postoje dobri migranti – izbjeglice i loši migranti – oni ekonomski. Koliko je ljudi iz zemalja zapadnog Balkana u protekle 3,4 godine otišlo kao ekonomski migranti iz BiH? Jesu li to bili loši ljudi? Nisu. To su ljudi koji su pokušali poboljšati svoj život. Iz moralne perspektive ne treba nikada reći, evo, imamo ove koji su dobri, bježe od rata i ove loše, koji bježe od ekonomske situacije. A ljudi u BiH bi trebali puno bolje od drugih znati zašto ljudi žele bolji život negdje drugdje”, kaže Peter van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije u BiH (IOM).
Ja im se divim
– Unatoč ljudima u BiH s antimigrantskom retorikom, kojih je malo, moja najveća i najvažnija lekcija ovdje je da su ljudi većinom uvijek bili jako humani i solidarni. Zato i smatram da protesti u Bihaću nisu protiv migranata. Ljudi su samo poručili: mi smo kao zajednica iscrpljeni i treba nam više podrške. To je njihovo legitimno pravo. Ja im se divim, Bihać i Velika Kladuša su dosta patili što se tiče priliva migranata koji dolaze u to područje da bi išli dalje prema Hrvatskoj. Stres za građane je uzrokovan nedostatkom zvaničnog smještaja za migrante, koji omogućava da ne budu u parkovima, u gradu, po kafićima. Ljudi vide nove migrante kada dolaze, ali ih ne vide i kada odlaze, najčešće noću, i to im daje utisak da su pod nekom invazijom. No, migranti su imali i pozitivan efekat. Gradonačelnik Bihaća nam je rekao da su prihodi u prvih šest mjeseci porasli od 7 do 8 posto, od iznajmljivanja stanova, od kupovine u prodavnicama. Tu je hotel Sedra, i rekonstrukcije koje tamo radimo u Borićima, i koju ćemo raditi u Biri. IOM danas upošljava 17-18 ljudi u USK-u, koristi lokalne biznise za rekonstrukciju, za nabavku hrane, za struju… no, ljudi vide samo stres, ističe Auweraert.
Peter van der Auweraert: Ne postoji plan da se ti ljudi ovdje i zadrže / Amer Kajmović
Ističe da je od početka godine 19,5 hiljada migranata ušlo u BiH, a danas ih nema više od tri-tri i po hiljade.
– Tvrdim, ne postoji nikakav plan da se ti ljudi zadrže ovdje. Samo 1.000 njih se prijavilo za azil, a možda 200, ako je i toliko, još su u BiH. Inače, izuzev Iranaca, koji su došli iz Srbije zbog bezviznog režima, svi drugi migranti su već bili u EU, u Bugarskoj, Grčkoj, i oni koriste BiH i druge zemlje samo kao rutu za prelazak iz jednog dijela EU u drugi. Imamo 3,5 miliona stanovnika i 3.500 migranata, to nije kriza. Kriza je u Bihaću i Velikoj Kladuši zato što nismo rukovodili krizom na ispravan način, naglašava šef IOM-a i dodaje da je kriza došla u predizbornom periodu kada različiti nivoi vlasti i različite stranke ne žele raditi skupa.
– Ovi različiti nivoi bi možda trebali pogledati sebe u ogledalo i reći: da li smo uradili dovoljno za saradnju jedni sa drugima. Samo jedan nivo vlasti je kontinuirano obezbjeđivao mjesto za migrante, i to je bio Grad Bihać. Nekoliko je dana do zime i vrijeme okrivljivanja jedni drugih je završeno, poručuje Auweraert.
Kaže nam da će Ušivak imati dodatni kapacitet od 420 kreveta za sve migrante koji su u Sarajevu, pod uslovom da se azilantski centar Delijaš, jedna od misterija migracione krize u BiH, u potpunosti koristi.
Neće u Delijaš
– Ušivak se može koristiti i kao rezervni plan za dovođenje ljudi iz USK-a, kako bismo smanjili pritisak na taj kraj. No, podsjećam, prije nekoliko mjeseci je Služba za poslove sa strancima dovela 100-ak ljudi u Delijaš, i u roku od 48 sati svi su se vratili natrag. Neki od njih su odbili i Sedru, iako znaju da će spavati vani, ali oni hoće što prije u Hrvatsku, podsjeća Auweraert.
Uloga IOM-a nije, kao što neki tvrde, da dovlači ljude ovamo, nego da podrži državne vlasti ili vladu kada identificira smještajne kapacitete – tehničkom pomoći, ljudima, novcem osiguranim preko EU ili nekog drugog, podsjeća šef IOM-a.
– Mi podržavamo i Graničnu policiju u jačanju kontrole i da se osigura veći broj policajaca, ali to se ne vidi, zaključuje.
