Maloljetnici se masovno truju nargilama

nargile
Dugoročna ili hronična posljedica konzumacije predstavlja povećanje rizika za karcinom pluća i oštećenja sluzokože usta.

 

Nargila, šiša (shisha), hookah ili hubbly-bubbly, sve su to nazivi za popularni duhanski užitak koji svakodnevno konzumiraju mladi u Sarajevu. Vjeruje se da je nargila izvorno nastala u Indiji, a poslije je prenesena u arapske zemlje i Tursku, a stigla je i do Bosne i Hercegovine.

Ovaj trend relaksacije i užitka koji pružaju nargile postaje sve popularniji među mladima. Gotovo polovina mladih između 13 i 15 godina probalo je nargilu, a na području Sarajeva registrirano je gotovo 100 nargila barova.

O štetnostima i opasnostima konzumiranja nargile razgovarali smo s prof. dr. Aidom Ramić-Čatak, federalnom koordinatoricom za kontrolu duhana i pomoćnicom direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH.

 

Opasnosti konzumiranja

U poređenju sa zemljama u okruženju, Federacija BiH bilježi najveći procent konzumacije nargile među školskom djecom. Ovo predstavlja veliki javnozdravstveni problem, koji se povezuje s popularizacijom ovog duhanskog proizvoda posljednjih godina, preorijentacijom ugostiteljskih objekata u nargila barove, te naglašenom dostupnošću nargile djeci i mladima usljed vakuuma koji je nastao u donošenju zakonskih propisa.

Pušači nargile se duže izlažu dimu i štetnim materijama nego pušači cigareta.

- Pušači vodenih lula udišu otrovne supstance koje ispušta gorući duhan koji je često aromatiziran, ali i ugalj kojim se taj duhan zagrijava. Pušači vodene lule uglavnom puše rjeđe, ali intenzivnije od pušača cigareta. Pušenje takve lule obično dugo traje (20 – 90 minuta) pa se tako pušači duže izlažu duhanskom dimu u odnosu na pušenje cigareta. Laboratorijske analize dima iz nargila pokazale su mjerljive nivoe kancerogenih spojeva kao što su nitrozamini, policiklični aromatizirani hidrokarbonati (PAH), formaldehid, benzen, toksične spojeve - nitrični oksid, teške metale i visoke koncentracije ugljenmonoksida (CO). U odnosu na dim cigareta, konzumenti nargila unose veće količine arsenika, olova i nikla, 36 puta više katrana, 15 puta više ugljenmonoksida, veće količine policikličnih aromatiziranih i hidrokarbonata (PAH) - istakla je Ramić-Čatak.

 

Različite infekcije

Osim ovisnosti i unošenja opasnih materija, prenose se i različite infekcije putem crijeva nargile.

- Dugoročna ili hronična posljedica konzumacije predstavlja povećanje rizika za karcinom pluća i oštećenja sluzokože usta, razvoj bolesti desni (parodontopatije), a povezuje se i s nastankom karcinoma usne duplje, jednjaka, želuca i mokraćne bešike. Također uzrokuje bolesti srca i krvnih sudova, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i oboljenja mentalnog zdravlja. Povezuje se i s nastankom osteoporoze. Također, različite infekcije se mogu prenijeti putem crijeva nargile kroz koje prolazi dim, a koje je teško u potpunosti očistiti, što je otvoreni put za prijenos određenih infekcija i zaraznih bolesti - kazala je Ramić-Čatak.

U prevenciji pušenja kod mladih od velikog značaja je posvećenost i aktivno učešće roditelja koji se trebaju brinuti o odgoju svoje djece, da bi djeca mogla samostalno da donose ispravne odluke u smislu prihvatanja postupaka koji koriste njihovom zdravlju i odbijanju onog što im oštećuje zdravlje.

 

Postaju ovisni

Potreba za konzumiranjem nargile je posljedica ovisnosti.

- Nikotin unesen u organizam putem duhanskih ili drugih proizvoda za pušenje dovodi do osjećanja budnosti, zadovoljstva, reduciranja anksioznosti, relaksacije, modeliranja koncentracije i raspoloženja, supresije apetita. Problem je što se nakon dužeg uzimanja bilo kojeg duhanskog ili drugog proizvoda koji sadrži nikotin izaziva ovisnost, pa je potrebno postepeno unošenje sve većih količina za postizanje prvobitnog dejstva, čime se osoba uvodi u stanje ovisnosti, odnosno potrebe da u što češćim intervalima konzumira nargilu - naglasila je Ramić-Čatak.