Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti: Djeca su najvažnija

Svake godine 15.februar se obilježava kao Međunarodni dan djece oboljele i liječene od raka. Uspostavljen je 2002. godine i danas se obilježava u više od 85 zemalja širom svijeta s ciljem edukacije i efikasnog sprovođenja svih mjera koje će omogućiti ranu dijagnostiku, adekvatnu terapiju, rehabilitaciju i bolji kvalitet života djece oboljele od malignih tumora

Svake godine u svijetu oboli više od 160.000 djece od nekog oblika malignog tumora, a na žalost  više od 90.000 djece umre. Maligne  bolesti su kod djece relativno rijetke, sa učešćem od oko 1% od svih maligniteta u opštoj populaciji.

U BiH iz godine u godinu raste broj djece oboljele od raka, u velikom broju slučajeva do trenutka kada se uspostavi dijagnoza, rak je već metastazirao,što svakako umanjuje šanse za  izliječenje.

Maligne bolesti su i dalje drugi  po učestalosti uzrok smrtnosti kod djece uzrasta do 14 godina, i to odmah iza povreda.

Zastupljenost određenih malignih bolesti

Najčešća maligna oboljenja kod djece su akutne leukemije, maligni limfomi, te tumori kostiju i mozga.

Po učestalosti, najučestaliji malignitet dječje dobi su akutne leukemije (32%), među kojima je najčešća akutna limfoblastna leukemija (ALL), koja čini ¾ svih oboljelih od akutnih leukemija. Slijede tumori centralnog nervnog sistema (CNS), limfomi i potom različiti solidni tumori.

Smatra se da incidenca kancera raste, ali se povećan broj novooboljele djece i odraslih svakako može pripisati i preciznijoj dijagnostici. S druge strane, mortalitet se značajno smanjuje, zahvaljujući ranoj detekciji, preciznijoj subklasifikaciji bolesti i savremenim modalitetima liječenja.

Klinička slika djece oboljele od raka

Simptomi i znaci malignih bolesti na svojoj prezentaciji u dječjem uzrastu vrlo često su nespecifični, polimorfni, mogu trajati od par dana do par mjeseci.

Pogotovo je teško na osnovu kliničke slike posumnjati na malignu bolest, u odojačkom uzrastu ili ranom djetinjstvu, kada djeca ne mogu da kažu  I objasne svoje tegobe.

Jedan od najčešćih simptoma je bol, a bol je uglavnom prvi simptom bolesti kod većine solidnih tumora. Djeca se često žale na različite vrste bolova.Međutim, na ponavljani bol, koje djete uporno lokalizuje na jednom mjestu, bez jasno vidljivog otoka ili promjene boje kože svakako treba obratiti pažnju.

Bolovi u kostima mogu da predstavljaju „bol rasta“, koji je fiziološki, ali također mogu da budu prvi simptom bolesti, npr. kod akutnih leukemija ili infiltracije koštane srži nemalignim ćelijama hematopoeze. Takođe, lako nastale frakture kostiju, kod djeteta koje prethodno nije bilo sklono povređivanju, ukazuju na malignitet.

Jedan od prvih znakova maligne bolesti je gubitak tjelesne težine, čemu prethodi gubitak apetita. U dječijem uzrastu se bilježi veliki prirast u telesnoj masi i visini, tako da se svaki gubitak ili stagnacija shvataju ozbiljno..

Pored bola, jedan od najčešćih stanja je povišena tjelesna temperatura. Djeca provode vrijeme u kolektivima (obdaništa, škole, igraonice), gdje su podložna različitim infekcijama, koje su često praćene febrilnošću.

Međutim, febrilnost bez jasnog znaka infekcije, intermitentnog toka, sa skokovima temperature koji nisu septični (od 37,5-38,5 ºC), najčešće u večernjim časovima,koje traju dugo, bude sumnju na malignitet. Pojava noćnog preznojavanja je takođe znak koji može biti fiziološki, jer roditelji često pretopljavaju svoju djecu, ali u isto vrijeme predstavlja jedan od simptoma malignih bolesti.

Djeca se, zbog izrazite fizičke aktivnosti, često povređuju u djetinjstvu. Međutim, neuobičajena pojava hemoragijskog sindroma u koži i vidljivim sluzokožama (hematomi, petehije, ekhimoze), koji ne odgovara stepenu udarca, može da bude prvi znak raka, najčešće akutnih leukemija.

Također, akutno ponavljano krvarenje (gingivoreja, epistaksa, hematohezija, hematurija), bez znaka erozije sluzokože i u odsustvu drugih stanja koja mogu biti uzrok, bude sumnju na malignu bolest.

Promjene u usnoj duplji takođe mogu biti prvi znak maligniteta.

Pojava tumefakta (tumorske mase) dostupnog inspekciji ili palpaciji (glava, vrat, abdomen, karlica, ekstremiteti, testisi), kao i generalizovane limfadenopatije, zahtjeva detaljne pretrage.

Obratite pažnju na svoje djete jer na vrijeme otkriveni rak se može izliječiti

Potrebno je roditeljima ali i starijoj  djeci ,koja mogu razumjeti, pružiti odgovarajuću informaciju da bi obratili pažnju, zatim i prepoznali rane znake (upozorenja) bolesti kao što su određene promjene i uporni simptomi, kada  je neophodno potražiti medicinsku pomoć. Važno je ne gubiti dragocjeno vrijeme jer brza i efikasna rana dijagnostika, primjena standardne terapije omogućit će duže preživljavanje djece i adolescenata oboljelih od raka.

Kod nas se organizovani sistematski nadzor nad zdravljem, u cilju ranog otkrivanja oboljenja, sprovodi u domovima zdravlja kroz preventivne i kontrolne preglede u periodu od rođenja, pa do kraja redovnog školovanja, kako prenosi zdravi portal.

I na kraju  ukratko rani znaci upozorenja na koje trebate obratiti pažnju:

  • Bjele tačkice u oku, nova razrokost, novo sljepilo, izbočena očna jabučica,
  • Kuglice u stomaku i karlici, glavi i vratu, udovima, testisima, žljezdama,
  • Neobjašnjivo produžena temperatura koja traje duže od 2 sedmice,
  • Neobjašnjiv gubitak težine, bljedilo, umor, stvaranje modrica ili krvarenje,
  • Bolovi u kostima, zglobovima, leđima, i lako nastali prelomi,
  • Neurološki znaci: promjena ili pogoršanje hoda, ravnoteže ili govora, glavobolja više od 2 sedmice sa ili bez povraćanja, uvećanje glave.