Merkel uvjerila SAD da podrže sporni ruski plinovod: "To je Putinov trijumf"

.

TIJEKOM svojeg oproštajnog posjeta SAD-u njemačka kancelarka Angela Merkel postigla je vjerojatno svoj posljednji vanjskopolitički uspjeh, koji bi pritom mogao imati i negativne posljedice na odnose u Europskoj uniji, kao i na Ukrajinu. Merkel je dobila podršku američkog predsjednika Joea Bidena za kontroverzni plinovod Sjeverni tok 2, koji bi ruski plin trebao lakše dopremiti u Njemačku, odnosno Europu, zaobilazeći Ukrajinu.

Velik je to preokret, s obzirom na to da je SAD bio oštro protiv Sjevernog toka 2, koji i mnogi u Njemačkoj kritiziraju zbog geostrateških prednosti koje osigurava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Paradoksalno, dogovor između Berlina i Washingtona, koji najviše koristi donosi Moskvi, nastao je iz želje da se poprave transatlantski odnosi.

Sjeverni tok 2 kao prijetnja Ukrajini

SAD i Njemačka ključni su saveznici u NATO-u, ali odnos je pretrpio za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Biden i Merkel, koji se godinama poznaju i surađuju, obećali su da će jačati veze između dviju zemalja u budućnosti.

Washington se bojao da će plinovod Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, za koji se očekuje da će biti završen u rujnu, naštetiti Ukrajini i povećati europsko oslanjanje na ruski plin. SAD želi da Njemačka pronađe načine kako osigurati da Rusija ne može koristiti plinovod za nanošenje štete Ukrajini ili drugim saveznicima u istočnoj Europi. Ali, unatoč svemu, SAD se više ne protivi Sjevernom toku 2.

Što je zapravo taj famozni Sjeverni tok 2?

To je plinovod koji će transportirati prirodni plin iz Rusije u Njemačku, započinje u Vyborgu u Rusiji i završava u Lubminu u pokrajini Meckelnburg-Vorpommern. 1200 km dug plinovod prolazi dnom Baltičkog mora, a njime upravlja ruska tvrtka Gazprom. Dva lanca plinovoda svečano su otvorena pod nazivom Sjeverni tok 1 2011. godine. Proširenje Sjevernog toka 2 uskoro će biti završeno, radovi su već daleko odmakli.

Ovisnost o ruskom plinu

Sjeverni tok 2 mogao bi Europu učiniti ovisnijom o ruskom plinu. SAD i prethodne tranzitne zemlje za ruski plin, posebno Ukrajina, izražavaju tu zabrinutost. U prošlosti su se ponavljali sporovi između ukrajinske i ruske vlade oko isporuka plina, a Gazprom je ponekad čak i potpuno zaustavljao isporuke Ukrajini.

Poljska i baltičke zemlje također strogo odbijaju projekt, jer ih podsjeća na hegemonsku ulogu Moskve tijekom Sovjetskog Saveza. Ruska aneksija Krima i, nedavno, trovanje i zatvaranje Alekseja Navalnog pojačavaju takvu zabrinutost.

Izvor: