Misterija mirovnog plana: Šta je poznato, a šta ostaje nejasno u vezi prijedloga primirja u Ukrajini

O prijedlogu za okončanje rata u Ukrajini i dalje vlada velika neizvjesnost. U javnosti se pojavljuju kontradiktorne informacije, a različiti mediji – od Bloomberga i The Wall Street Journala do Kyiv Independenta – objavili su navodne verzije sporazuma, dok ih je njemački Bild osporio.


 

Šta znamo:


 

  • Predaja Donjecke i Luganske oblasti – Rusija zahtijeva da Ukrajina preda ove regije, pozivajući se na početne ratne ciljeve “oslobađanja” separatističkih republika.
  • Herson i Zaporožje – Rusija se, uprkos spekulacijama, neće povući iz ovih oblasti jer bi time izgubila kopnenu vezu s Krimom.
  • Pregovori na Aljasci – Moskva želi prekid vatre tek po završetku pregovora, a ne odmah. Najavljen je i nastavak razgovora nakon samita.
  • Moguća razmjena teritorija – Kao “gest dobre volje” Rusija bi mogla napustiti dijelove Harkovske i Sumske oblasti, ali uz preuzimanje preostalog dijela Donjecke regije.


 


 

Šta ne znamo:


 

  • Sudbina Zaporoške i Hersonske oblasti – Hoće li ostati pod ruskom kontrolom ili će primirje biti dogovoreno po liniji fronta.
  • Obim razmjene teritorija – Nejasno je koja bi okupirana područja bila predmet dogovora.
  • Sigurnosne garancije za Ukrajinu – Ostaje otvoreno hoće li Rusija tražiti neutralnost, ograničenje vojske i raskid odbrambenih saveza.
  • Prisustvo Zelenskog na samitu – Putin traži bilateralne pregovore s SAD-om, dok Bijela kuća razmatra trostrani format.
  • Politički zahtjevi Rusije – Nije poznato hoće li Moskva ponovo insistirati na “denacifikaciji” i promjeni vlasti u Kijevu.
  • Vrijeme mogućeg primirja – Dogovori o obustavi napada na energetske objekte nisu poštovani ni u prošlosti, pa je pitanje kada bi do prekida vatre zaista došlo.
  • Sankcije – Još nije jasno koje bi međunarodne sankcije Rusiji bile ukinute u sklopu sporazuma.