Adnan Hajrulahović Haad je tridesetdevetogodišnji bh. modni dizajner, koji živi i radi u Sarajevu.
Član je ULUPUBIH (profesionalne asocijacije likovnih i primjenjenih umjetnosti u BiH). Svoje kolekcije prezentirao je revijama u Madridu, Ljubljani, Budimpešti, Bangkoku, Beču, Dizeldorfu, Beogradu, Zagrebu, Svetom Stefanu, Tirani i drugdje pod vlastitim brendom HAAD. Iza dizajnerskog brenda HAAD stoji i vlastita produkcija. Surađivao i surađuje sa mnogim javnim i slavnim ličnostima u BiH i regionu.
U svom bogatom dizajnerskom opisu imao je priliku istraživati sve aspekte mode. Na samom početku svog dizajnerskog djelovanja istraživao je apstraktnu i konceptualnu modu, pripremao pret-a-porte kolekcije, radio je ready to wear kolekcije, dizajnirao i dalje dizajnira sportsku modu, zanimao se za industrijsku modu ali fokus njegovog dizajna ostao je na visokoj modi. Bavio se i stylingom za televizije i video produkciju. Radio je kostime. Dizajnirao obuću, torbe i aksesoare. Uređivao radijsku modnu emisiju. Godinama je bio modni urednik lifestyle magazina Magazine. Piše modnu kolumnu na life.ba. Dizajnirao je za mnoge korporacije. Surađivao sa kompanijom Coca - Cola. Znanje i iskustvo u modi je do sada uložio u formiranje znatanog broj tekstilnih i modnih profesionalaca u svim sferama djelovanja, šivača, krojača, konstruktora i dizajnera. Na bh. modnoj sceni pionir je slobodnog i brendiranog pristupa modi. Kooperirao u izgradnji mnogih bh. modnih brendova a i same bh modne scene.
Dobitnik je modnog priznanja AzianLinc za najboljeg dizajnera i dizajn u Taji svili 2005. godine na SFW. Haad-ovom revijom San o Katarini (Kosača), 2008. godine otvoreni su dani kulture Evrope, u Beču, u čuvenoj Bečkoj vijećnici. Dizajnirao je dres košarkaške reprezentacije BiH, u kome je selekcija U16 osvojila zlato Europe 2015. godine. Dizajnirao je i bio službeni dobavljač opreme, a u sklopu svoje sportske linije HAAD get a game kompletnu sportsku opremu za premijerligaše BIH u fudbalu, FK Sarajevo, NK Velež, NK Čelik i NK Radnik.
Reprezentacija BIH u košarci i rukometu, kao službenu opremu nosili su HAAD get a game. Danas HAAD get a game nose mnogi sportski kolektivi i BiH reprezentacija ritmičke gimnastike i BiH reprezentacija ultra trkača BURT.
U ovoj godini izlagao je kolekciju Covercon na Ljubljana Fashion Week-u početkom aprila, izlagao kolekciju Elizabeta Bosanska u Madridu na World Fashion Show Madrid 2019. sredinom aprila. Početkom juna bio je predavač i panelista, jedini predstavnik BiH na prestižnom Cultural and Creative Industry Forum (Budapest, 3-5 June 2019.) i predavao je na temu Tradicija kao inspiracija i vrijednost modnog dizajna- bosanski ćilim.
Haad je 2017. godine dizajnirao kolekciju odjeće i suvenira "Bosna ćilimom zastrta" koja je ujedno i njegov masterpis na radost mnogih Bosanaca i Hercegovaca.
Glumica Angelina Jolie ima HAAD-ovu haljinu inspirisanu srednjim vijekom i neformalno posljednjom bh. kraljicom Katarinom Kosača.
Priznati modni dizajner u regiji i svijetu Adnan Hajrulahović Haad, čijim kreacijama su se oduševile poznata australska pjevačica Kylie Minogue, ikona stila Madonna kao i Karlos Kastillo, sa kojim je HAAD ostvario saradnju, kao i druge svjetske i poznate ličnosti.
Također je i Mabel Santos, planetarno popularna dizajnerica šešira iz Španije, čije kreacije krase mnoge krunisane glave, od kojih je sigurno najpoznatija Lejdi Di, specijalno za HAAD-ovu kolekciju Gran Via kreirala je šešire i asesoare. Ovaj bh. dizajner je sarađivao i sa poznatom modnom dizajnericom Agathom Ruiz de la Prada koja se u njegovu čast predstavila u Sarajevu na Sarajevo Fashion Week-u.
HAAD je jedan od rijetkih dizajnera u svijetu koji ima i svoj audio logo a zahvaljujući saradnji sa muzičarem Mariom Zlatinićem i mezzosopranom Gordanom Topić. Za svaku svoju kolekciju pravi i muziku koja prati istu.
U novembru 2018. u Sarajevskoj Vijećnici prezentovao je svoju kolekciju Elizabeta Bosanska na samostalnoj reviji a pokrovitelji revije su bili EU i Mađarska ambasada u BiH. EU u BIH je reviji dala oznaku projekat od važnosti za očuvanje tradicije i kulturnog naslijeđa Evrope.
Svoju modnu inspiraciju crpi iz bogate historijske i kulturne baštine Bosne i Hercegovine i smatra da je uloga modnog dizajnera osim da ponudi nova estetska i praktična rješenja u odijevanju, to da čuva i njedri identitet naroda kojem pripada. Ne priznaje trend kao kategoriju i smatra da je potreba čovjeka da ide dalje i traži moderna i nova rješenja ali da ono što je lijepo uvijek će biti lijepo.
HAAD smatra da odijelo ne čini čovjeka, ali govori o čovjeku više nego što on sam o sebi može reći. Najbolja haljina za njega je ona u kojoj se žena najbolje osjeća, ne priznaje kompromise u odijevanju. Vjeruje da postoje dame koje se zagrnu krpom i izgledaju kao da su odjenule haljinu od milion dolara ali i one koje u haljini od milion dolara izgledaju kao da su se zagrnule krpom, dama je bitna a ne haljina. Mišljenja je da su dame mnogo ljepše u njegovim očima nego u odrazu svog ogledala i da su najveći dizajneri oni koga ljudi nose.
Otac je dvoje djece, živi u ljubavi sa bh. make up artisticom Editom Hajrulahović koja mu je i partner u brendu HAAD. HAAD je sin zlatara i unuk krojača i frizera i smatra da su makaze i ljepota njegova genska simbioza.
Veliki je zaljubljenik u prirodu i smatra da je čovjek sretan u onoj mjeri koliko zadrži i očuva odnos sa prirodom i svijetom koji ga okružuje. Bavi se pisanjem i 2011. godine objavio je knjigu poezije „Tokovi tame“ a uskoro će svjetlo dana ugledati i njegov roman prvijenac.
Poruka revije koju u augustu organizuje u Cazinu je snaga i položaj žene u društvu, Europska pripadnost naroda BiH i kulturno naslijeđe i tradicija, te kao takva šalje poruku mira i zajedništva iz konteksta historije.
Simbolika Elizabete je i u tome da da čvrst dokaz da je Bosna oduvijek Europska zemlja, a Elizabeta kao takva Bosanska princeza, vladala je Ugarskom i Poljskom suvereno uz nadimak Bosanska.
Pred reviju Elizabeta Bosanska, koja je najavljena 03. augusta u Cazinu na tvrđavi i dvorcu Ostožac, razgovarali smo sa Haad-om.
Sresti Vas u Ljubljani, Madridu ili negdje od Europskih metropola bilo bi prirodno, ali sresti Vas i s Vama razgovarati u Cazinu čini mi se čudno?
Meni je baš prirodno biti u Cazinu, u Krajini. Sretan sam što naša domovina ima tako divne ljude i prirodna bogatstva. Da bi čovjek volio mora upoznati svoju domovinu. Bogatstvo naše domovine u prirodnim i ljudskim resursima je neprocjenjivo. Sretan sam i zahvalan što sam Krajinu doživio svojom kao bilo koji drugi dio BiH. Zasigurno ću se ovdje često vraćati.
Otkud ideja da se baš u Cazinu na tvrđavi Ostrožac prikaže vaša revija Elizabeta Bosanska?
Prošle godine prateći Cazinski maraton ostao sam impresioniran tvrđavom i dvorcem Ostrožac. Od tog momenta sam tražio mogućnost da napravim reviju upravo na Ostrožcu. Fasciniran sam prirodom Krajine. Definitivno nismo ni svjesni u kakvom okruženju živimo. A spontanost, neposrednost i blagost naravi Krajišnika me oduševila. Zaista uživam provoditi vrijeme u Krajini i spoznavati sve te ljepote naše domovine. A ideja da se decentralizuje BiH kod mene je odavno prisutna. I sam sam iz jednog malog grada, Maglajlija sam i znam da nije samo Sarajevo Bosna i Hercegovina.
Da li je teško organizovati jednu takvu reviju u Cazinu?
Kad se hoće sve se može. Dovoljno je da imamo želju, a onda se sve počne slagati samo. Naravno, bez partnera to ne bi bilo moguće. Moji partneri na organizaciji revije su USK, Grad Cazin, Meggle kao društveno odgovorna kompanija iz Bihaća, zatim Oaza i Zlatna džezva kao top BH brendovi, ali i sam Cazinski maraton, jer da nisam došao prošle godine, nikada ne bih spoznao sve te ljepote.
Poznato nam je da inspiraciju crpite iz perioda Bosanskog kraljevstve. Radili ste reviju na temu Katarine Kosače a onda Humu. Šta je to što Elizabetu Bosansku razlikuje od prethodna dva lika?
Katarina Kosača je jako dominantan lik u našoj historiji, ali mi uistinu malo toga o njoj sa sigurnošću možemo reći. Mnogo je mitskog u njenom liku. Veže se za sami pad Bosanskog kraljevstva i u njenoj porodici nastaje podjela Bosne po religijama. Huma je spona istoka i zapada. U isto vrijeme je sultanova unuka, sultana Bajezita ali i unuka Herceg Stjepana. Ona je živa spona dvaju svjetova. Nažalost, o njoj još manje znamo. Nasuprot njima, Elizabeta Bosanska je opipljiv lik. Historijska građa o Elizabeti je sačuvana. Znamo kako je izgledala, kako je živjela. Njena kruna je u muzeju u Zadru, a mnogi njeni lični predmeti u muzejima širom Europe.
Njen dvorac u Mađarskoj je sačuvan i danas je muzej. U saradnji sa Mađarskom ambasadom u BiH, uz reviju ćemo pokazati i fotografije dvorca Elizabete Bosanske. Iz dvorca Diósgyőr, koji se nalazi u Miskolc u Mađarskoj, poslali su nam fotografije da oživimo lik Elizabete na samoj reviji. Elizabeta je stvarna, i to je ono što trebamo spoznati. Trebamo istraživati svoju prošlost, to je moja težnja.
Zašto je baš Elizabeta Bosanska bitna u ovom trenutku i kakvu to poruku ona nosi danas?
Europska unija u BiH je upravo u reviji Elizabeta Bosanska prepoznala ideju očuvanja tradicije i kulturnog naslijeđa Europe i dala podršku reviji i projektu u novembru prošle godine.
A zašto Elizabeta?
Zato što se danas više nego ikada do sada gubimo u pogledu svog identiteta. Snaga lika Elizabete Bosanske daje nam mogućnost da se osjećamo ponosnim na ono što je naša domovina bila kroz historiju. Elizabeta je suvremneik kralja Tvrtka.Ja vjerujem da mu je bila saveznik i da je čuvala leđa Tvrtku da on može praviti Bosnu kakva je tada bila. Bosanska princeza, postala je Ugarska i Poljska kraljica i suvereno vladala Europom. Ona je jedan od najbitnijih ženskih likova kroz povijest u Europi. Ona priča o snazi bh. žene, puk Ugarske ju je prozvao Bosanskom iako je njeno prezime Kotromanić. Ta spoznaja je bitna jer govori o potrebi glorije samim time što su svoju kraljica nazvali Bosanskom. To je spoznaja snage i modernog pogleda na tadašnju Bosnu. Elizabeta Bosanska, simbol je prestiža Bosanskog kraljevstva u tom vremenu. A kroz lik Elizabete možemo sagledati našu pripadnost Europskim narodima i poenta je da moramo biti vraćeni u tu Europsku porodicu naroda.
Zaostavština Elizabete je velika grupa Mađara koja sebe i danas naziva Bošnjacima, a oni su potomci lične garde koju je Elizabeta sa sobom iz Srebrenika povela u Ugarsku.
Šta je uloga modnih dizajnera današnjice? Vi ste atipičan dizajner?
To je veoma kompleksno pitaje, ali ja sam svoju ulogu našao u očuvanju identiteta našeg naroda. U stalnom angažovanju tradicije kroz sve one ljepote koje baštinimo a kroz prizmu mode. Očuvanje identiteta je bitan aspekt u kojem ja, kao modni dizajner mogu i radim mnogo. Ako ne znamo ko smo ni odakle smo krenuli onda definitivno gdje god da dođemo nije bitno, jer kad se osvrnemo ne znamo dužinu puta kojim smo išli.
A danas je više nego ikada izgubljena ideja zajedništva i upravo tu pokušavam da dam svoj maksimum. Imao sam projekat prije par godina, koji još traje, kolekciju inspirisanu Bosanskim ćilimom. Veoma sam sretan što sam sebi dokazao da imamo ideju zajedništva, pa makar ona bila u simbolu ćilima. A moja atipičnost u modi je u stavu da ne težim ka trendu koji je prolazni momenat u modi, nego ka modnom izrazu koji je inspirisan identitetom i tradicijom.Dao bih sebi slobodu da kažem da moje djelovanje u modi nije konzumističko a samim time ni komercijalno nego artističko.
Vaše revije su i performansi. Vi uvijek imate posloženu priču. Koliko je i muzika koju spominjete kad pričate o revijama bitna?
Sve je bitno. Muzika je neizostavni dio showa. Sretan sam što imam divne ljude oko sebe koji znaju na pravi nacin pretočiti moju priču u muziku. Za sve moje revije već više od decenije muziku sklada Marijo Marquiz Zlatinić iz Banja Luke. Imamo neke energije koje se prožimaju. A mislim da sam raritetan i po tome jer imam i svoj muzički logo za koji je zaslužna profesorica Gordana Topić, naš mezzosopran. Ekipu manekena kao i do sada predvodi Jeyla Glavović i Swen models.
Kakva su Vaša očekivanja od same revije u Cazinu?
Moja očekivanja od revije su uvijek ista. Težim da svi urade svoj dio posla besprijekorno i da sve bude onako kako je i zamišljeno. Da se ekipa koja realizuje reviju dobro zabavi i uživa u reviji, ali i da publika doživi jedno novo i vrijedno iskustvo. Siguran sam da će revija biti dobro posjećena i već mnogo ljudi nam se javlja i bodri pripreme. Izazov za ekipu koja realizuje reviju je uraditi sve besprijekorno, jer reviju radimo pod otvorenim nebom.
Iskoristio bih priliku i pozvao sve koji su u prilici u subotu 03. augusta dođu na Stari grad Ostrožac i uživaju u modnom iskustvu Elizabeta Bosanska.
