Brisel čeka da bh. vlast počne konkretno raditi kako bi popravila lošu ocjenu u zadovoljavajuću, na putu prema Evropskoj uniji. Za to vrijeme u državnim institucijama, u pravom smislu riječi, mrtva trka. To u prijevodu znači "hajde da pokažemo da radimo". Skoro dvije godine dodvoravanje Briselu uvijek završi na dobroj volji i obećavajućim riječima. Tako smo u mrtvoj trci u jednom momentu imali više prijedloga zakona koje čeka Brisel od bh. vlasti, a to su oni iz pravosuđa, o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Sudu BiH. Ovaj o Sudu trebao je biti novi zakon, međutim u toj utrci se odlučilo izmijeniti stari. Mogao je državni Dom naroda oživiti mrtvu trku, ali što bi kada je lakše blokirati rad, zarad stranačkih interesa.
Dok Brisel čeka dva usvojena zakona, u državnim institucijama su u jednom momentu bila četiri prijedloga, a danas nijedan usvojen. Pojavio se jučer tračak nade za one koje je predložilo rukovodstvo državnog Doma naroda, a to je onaj prijedlog resornog ministarstva koji nije imao podršku u Vijeću ministara BiH.
Treba naglasiti da je svakako situacija trenutno takva da su nam neophodni Zakon o Sudovima i Zakon o Visokom sudskom tužilačkom vijeću BiH. Postojeći zakon o VSTSV-u sadrži brojne manjkavosti, često se ne sprovodi na način kako je predviđeno i u tom pravcu ovi koji su bili predloženi jesu neznatno poboljšani, ali nezadovoljavaju sve kriterijume - naveo je Damjan Ožegović, viši istraživač za pravne poslove Transparency Internationala BiH.
Jednostavno gledano, nezavisnost pravosuđa je ono što je neophodno u izmjenama, a onda tim slijedom i način izbora i imenovanje sudija i tužilaca.
Ono što uvijek ostaje sporno jeste način provjere imovine interesa koji doduše jeste donekle i ovim izmjenama posljednjim koje smo imali, unaprijeđen, međutim vidimo da su opstrukcije na terenu velike, tako da je to ono prvo što bi trebalo - istakao je Ožegović.
Poruke Venecijanske komsije su jasne, ali suprotne onom što se nalazi u zakonskim prijedlozima. Etničke kvote pri imenovanju nisu ono što traži Venecijanska komisija.
Ali Vijeće se svjesno nije bavilo nacionalnom strukturom članova Vijeća iz razloga što će to biti vrlo teško, evo kako smo i očekivali pomiriti stavove Venecijanske komisije koji su idealni, a da li su primjeri na ovoj zemlji pitanje je. Stavove Ministarstva pravde koji su pred Domom naroda, koji na neki način već upola smanjuju tu nacionalnu strukturu, prave neko prelazno rješenje do stupanja, odnosno do ulaska BiH u EU - kazao je Sanjin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog tužilačkog vijeća BiH
Za članove VSTV-a nije prihvatljiv zakon o VSTV-u koji je dala opozicija iz RS-a jer su ga ocijenili rigoroznim. Za njih je prihvatljiv prijedlog resornog ministarstva koji se trenutno nalazi na Domu naroda.
Mi smo doista našli jedno adekvato rješenje da zapravo, gdje će se zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih zapravo regulirati na način da će faktički samo pravosuđe to birati. Iako ne postoji minimum koji je ispunjen, koji je propisan, znači da će se tada i ministarstva i VSTV, ali i nevladin sektor uključiti da se to pitanje riješiti - poručio je Davor Bunoza, HDZ BiH, ministar pravde BiH
Koliko su dobra za evropske standarde rješenja koja će se u konačnici usvojiti, ocijenit će Brisel, ali tek onda kada zakoni budu na snazi. Do tada se traži politička volja.
Ja bih želio da dobijemo zakone koji su u skladu sa preporukama Evropske komisije, koji su u skladu sa evropskim standardima. Ova dva zakona to nisu. Ali, u odnosu na sve dosadašnje prijedloge koje smo imali i u Predstavničkom i u Domu naroda, oni su najpribližniji tim standardima - kazao je Šefik Džaferović, SDA, šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ali toliko je izgleda iskrene političke volje za usvajanjem ovih zakona, da ćemo prije dočekati novi saziv Parlamenta nego primjenu zakona.
Moja osobna procjena, ako ostane sve isto, a realno je da će ostati sve isto, da ćemo mi teško održati i jednu sjednicu do kraja ovog mandata. A ne hoćemo li usvojiti zakone iz evropske perspektive, Bosne i Hercegovine ili neke druge zakone - stav je Ilije Cvitanovića (HDZ 1990), delegata Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Nema toga ko to može potvrditi. Ja lično mislim da možemo ta dva zakona imati. Možemo imati kad bih ja odlučivao u kolegiju, izvukao bih ta dva zakona pa bi zakazao hitnu sjednicu. Samo ta dva zakona u dogovoru sa svim delegatima i da raspravljamo - dodao je Sredoje Nović (SNSD) delegat Kluba Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Noviću i stranačkim kolegama koje odlučuju lakše je ne doći na nastavak sjednice i ne raspravljati o bitnim zakonima, a sve kako bi se sačuvale pozicije. Samo treba podsjetiti kako to ne traži evropsko društvo, odnosno Brisel.
