BBC je ove sedmice otkrio priču o donoru sperme iz Danske koji postao otac oko 200 djece širom svijeta. U fokus priče ga stavlja činjenica da je nesvjesno nosio genetsku mutaciju koja povećava rizik od raka te se neka od djece preminula.
Jedan od najupečatljivijih aspekata istrage bio je taj da je njegova sperma poslana u 14 zemalja i da je iz nje rođeno najmanje 197 djece.
Ovo otkriće predstavljalo je rijedak uvid u razmjere industrije doniranja sperme.
Doniranje sperme omogućava ženama da postanu majke kada to inače ne bi bilo moguće.
Zadovoljavanje te potrebe postalo je veliki biznis. Procjenjuje se da će tržište u Evropi do 2033. godine vrijediti više od dvije milijarde funti, a Danska će biti glavni izvoznik sperme.
Zašto su neki donori sperme očevi toliko djece, šta je učinilo dansku ili takozvanu "vikinšku spermu" toliko popularnom i da li je potrebno obuzdati ovu industriju?
BBC navodi da većina muškaraca nema dovoljno kvalitetnu spermu da postane donor, bez obzira na to koliko muškarac ima djece u tom trenutku - navode da može imati šestero djece i opet biti neprikladan donor.
Pravila se razlikuju širom svijeta, ali u Velikoj Britaniji donor mora imati između 18 i 45 godina, ne smije imati infekcije poput HIV-a i gonoreje te ne smije biti nosilac mutacija koje mogu uzrokovati genetska stanja poput cistične fibroze te spinalne mišićne atrofije.
Sveukupno, to znači da je broj ljudi koji na kraju postanu donori sperme mali.
Međutim, mali broj donora može napraviti ogroman broj djece.
Potreban je samo jedan spermatozoid da oplodi jajnu ćeliju, ali u svakoj ejakulaciji postoje desetine miliona spermatozoida.
Sarah Norcross, direktorica dobrotvorne organizacije Progress Educational Trust koja se bavi plodnošću i genomikom, rekla je da nedostatak donorske sperme čini je "dragocjenom robom" i da "banke sperme i klinike za plodnost maksimiziraju korištenje dostupnih donora kako bi zadovoljile potražnju".
Iz ovog malog broja donora, sperma nekih muškaraca je jednostavno popularnija od druge.
Donatori se ne biraju nasumično. To je sličan proces surovoj stvarnosti aplikacija za upoznavanje, kada neki muškarci pronađu mnogo više partnera od drugih.
U zavisnosti od banke sperme, možete pregledati fotografije, slušati glas donora, saznati kojim se poslom bave, provjeriti njihovu visinu, težinu i još mnogo toga.
Danska je dom nekih od najvećih svjetskih banaka sperme i stekla je reputaciju po proizvodnji "vikinških beba".
Ole Schou, 71-godišnji osnivač banke sperme Cryos International, gdje jedna bočica sperme od 0,5 ml košta od 100 eura do više od 1.000 eura, kaže da se kultura doniranja sperme u Danskoj veoma razlikuje od drugih zemalja.
"Manje je tabua o ovim pitanjima, a mi smo altruistična populacija, mnogi donori sperme također doniraju krv", kaže Schou.
Tvrdi da je danska sperma popularna i zbog genetike. Rekao je za BBC da su danski "geni za plave oči i plavu kosu" recesivne osobine, što znači da moraju poticati od oba roditelja da bi se pojavili kod djeteta.
Kaže da potražnja za donorskom spermom dolazi uglavnom od visokoobrazovanih žena u tridesetim godinama koje su se fokusirale na svoje karijere. One sada čine 60 posto zahtjeva.
Jedan aspekt istrage o donorima sperme objavljen ranije ove sedmice bio je kako je muška sperma prikupljena u Evropskoj banci sperme u Danskoj, a zatim poslana u 67 klinika za plodnost u 14 zemalja.
Nacije imaju svoja pravila o tome koliko puta se može koristiti sperma jednog muškarca. Ponekad je to povezano s ukupnim brojem djece, dok je to ograničeno na određeni broj majki (tako da svaka porodica može imati onoliko djece u srodstvu koliko želi).
Prvobitni argument oko tih ograničenja bio je izbjegavanje susreta, sklapanja veza i rađanja djece polubraće i sestara - koji nisu znali da su u srodstvu.
Ali ništa ne sprečava da se sperma istog donora koristi u Italiji i Španiji, a zatim u Nizozemskoj i Belgiji, sve dok se pravila poštuju u svakoj zemlji.
Ovo stvara okolnosti u kojima donor sperme može legalno imati veliki broja djece, iako muškarac često nije svjestan te činjenice.
"Mnogi primaoci, a i donori, nisu svjesni da se sperma jednog donora može legalno koristiti u mnogim različitim zemljama - ovu činjenicu treba bolje objasnit"“, kaže Sarah Norcross, koja tvrdi da bi bilo razumno smanjiti broj djece koju jedan donor može imati.
Kao odgovor na istragu o donoru sperme koji je prenio gen koji je doveo do raka kod neke od 197 djece čiji je otac bio, zvaničnici u Belgiji pozvali su Evropsku komisiju da uspostavi evropski registar donora sperme kako bi se pratio prijenos sperme preko granica.
Evropsko društvo za ljudsku reprodukciju i embriologiju također je predložilo ograničenje od 50 porodica po donoru širom EU.
