Na proteklim Lokalnim izborima dobili ste ponovo povjerenje građana Bosanske Krupe. Na čelu ste općine od 2008. godine. Šta će biti prioriteti u vašem daljem radu uzimajući u obzir i teško stanje kada je riječ o pandemiji koronavirusa što je utjecalo i na smanjenje budžeta?
Halitović: U posljednjih dvanaest godina koliko sam na čelu Bosanske Krupe smatram da je mnogo urađeno, ali isto tako sam svjestan da je još puno za uraditi. Imam volju, želju ali i snagu. Naravno, uz pomoć i podršku saradnika, prijatelja. Prioriteta je više, među prvima nastavak rješavanja stečaja propalih giganata koji su nekada bili okosnica razvoja. Riješili smo ŠIP „Una“, „Krupatrans“, na redu je „UNA-OM“. Nastavit ćemo sa stvaranjem povoljnog ambijenta za ulaganja investitora kroz kvalitetno rješavanje loše privatiziranih firmi, te staviti ove resurse u kapacitete koji će zaposliti naše građane. Na ovaj način bi se obeštetili obespravljeni i opljačkani radnici koji već godinama pokušavaju ostvariti svoja prava.
Želim ubrzati razvijanje javno-privatnog partnerstva, stvaranje još povoljnijeg ambijenta za ulaganje, kako domaćeg tako i stranog kapitala na području općine, implementaciju infrastrukturnih i drugih projekata u funkciji razvoja novih radnih mjesta. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi jedna su od najvećih prepreka ulaganjima i realizaciji projekata. U narednom periodu provest će se postupak izlaganja nekretnina za one katastarske općine za koje nije bilo izlaganje, te uskladiti zemljišnoknjižno i katastarsko stanje. Na ovaj način izbjeći ćemo lutanje po institucijama, povećat će se pravna sigurnost što će svakako dovesti do porasta investicija. Nastavit ćemo s digitalizacijom podataka i procesa kako bismo olakšali investicijske postupke. Svaki građanin i investitor u svakom će trenutku znati status nekretnine za koju je zainteresovan, te dobiti sve potrebne podatke za planiranje investicije na toj nekretnini. Otvaranje firmi i zapošljavanje je ključ za bolje, ugodnije mjesto za život, za sprečavanje odlaska ljudi. Valjda je to svima jasno.
Problema ima uvijek. Mi smo navikli kroz život i rad suočavati se sa brojnim izazovima. Naši se problemi ne razlikuju od problema u drugim lokalnim zajednicama, naročito manjim. Svi dijelimo istu ili sličnu sudbinu. Još uvijek se suočavamo sa pandemijom, sa posljedicama koje ona ostavlja iza sebe. Kada već spominjemo pandemiju i posljedice moram kazati da je Općina Bosanska Krupa među prvima počela sa mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica. Sve ovo vrijeme od aprila kreirali smo i provodili programe usmjerene ka našim privrednicima u šta smo utrošili oko 750.000 KM. Subvencionirali smo primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno nabavku repromaterijala za redovnu i dodatnu sjetvu kukuruza, krompira i graha, subvencioniramo komunalne naknade, zatim naknade za zauzimanje javne površine, troškove komunalnih usluga-odvoza otpada, subvencioniramo iznos redovne kamate poslovnim subjektima. Dodjeljivali smo jednokratnu pomoć od 800 maraka za svakog radnika kao refundaciju za isplaćene plaće za period 18. mart – 12. maj. Proveli smo program javnih radova gdje smo za čišćenje, uređenje obala rijeka, tvrđava, angažirali oko pedeset nezaposlenih lica i tako im omogućili da zarade 1.000 KM. Posljednji u nizu poziva, odnosno mjera kojima Općina Bosanska Krupa oporavlja ekonomiju, sanira posljedice izazvanih koronavirusom, odnosio se na subjekte male privrede koji zapošljavaju manje od deset lica.
Ogroman problem je i odlazak stanovništva u inostranstvo, naročito mladih. To su problemi prioritetni za rješavanje ali tu očekujemo reakciju i podršku viših nivoa vlasti, lokalnoj zajednici su ovdje poprilično ruke vezane. Naravno, imamo mi da kažem lokalne prioritete koje ćemo nastaviti rješavati postepeno, kao što smo i do sada. Oni se odnose na unapređenje privrede, komunalnu infrastrukturu i sl.
Krajina se već godinama suočava i sa migrantskom krizom. Kakva je situacija po tom pitanju u Bosanskoj Krupi?
Halitović: Bosanska Krupa nema problem sa migrantima. Mi smo njima samo tranzit. Ovdje se zadržavaju rijetko i kratko. Posljedice mi osjetimo na neki indirektan način, za razliku od Bihaća koji je direktno pogođen i koji se već godinama vrlo teško nosi sa ovim problemom.
I neke vaše kolege ističu maćehinski odnos viših nivoa vlasti prema kompletnoj Krajini. Koji su najčešći problemi u tim odnosima i kako se može poboljšati ta saradnja? Šta je u ovom trenutku najpotrebnije Bosanskoj Krupi?
Halitović: Ne ističe se to bez razloga. Svi mi ovdje osjetimo tu zapostavljenost. O tome svjedoči mnogo toga, kao npr. putna infrastruktura, evo u posljednje vrijeme i migranti. Nama godinama obećavaju realizaciju projekata poput brze ceste Bosanska Krupa – Bihać preko Grmuškog platoa koja bi nama i te kako puno značila, međutim nikad se ništa nije konkretiziralo. Priča iznova počinje prije izbora a završava nakon izbora. Daleko od očiju daleko od srca. Nije odnos viših nivoa vlasti jednak prema svim kantonima, gradovima. Po mnogo čemu se razlikujemo, od veličine i broja stanovnika pa nadalje. Međutim, trebalo bi se više voditi računa o problemima i potrebama lokalnih zajednica jer tu ustvari ljudi žive, tu se odvijaju svi mogući procesi.
Veliki broj građana izvan Unsko-sanskog kantona ne poznaje to područje niti poznaje njegove potencijale. Čime se Bosanska Krupa može pohvaliti i kako privući domaće goste u taj dio Bosne i Hercegovine?
Halitović: Vizija razvoja turizma u općini Bosanska Krupa se sigurno zasniva na resursima koje ima malo koja lokalna sredina u regionu. Bosanska Krupa je jedinstvena i globalno prepoznatljiva turistička destinacija sa ponudom koja je spoj tradicije i modernog. Bogatstvo kulture i historije, arheološka nalazišta, očuvana priroda, inovativna turistička ponuda i gostoljubivost ljudi privlače savremene turiste željne novih znanja i drugačijih doživljaja, opuštanja, zdravlja, gastronomije i užitka. Odrednice održivog razvoja turizma, na kojima ćemo raditi, u smislu ostvarenja vizije se ogledaju kroz stavljanje Turističke zajednice u puni kapacitet koja će biti generator razvoja turizma, zatim promociju, zaštitu i očuvanje prirodne i kulturno-historijske baštine, te uspostavljanje strukture turizma koji će omogućiti povećanje prihoda od turizma. Priroda turizma se ogleda u tome da je prosječno zadržavanje turista veoma kratko uz izraženu sezonalnost. Povećanje prihoda se može ostvariti kroz povećanje broja dolazaka turista i broja noćenja, ali i stimulisanjem turističke potrošnje na destinaciji. Kratki boravci ne omogućavaju punu valorizaciju potencijala i ne daju pune efekte turizma kroz potrošnju na destinaciji.
S druge strane, potrebno je imati sistem koji će stimulisati turiste koji planiraju kraće boravke da troše više kroz obezbjeđenje sadržaja kao što su inovativni turistički proizvodi, gastro sadržaji, trgovina i suveniri, naplata parkinga i prevoza, zabavni sadržaji, itd. Razvoj visokovrijednih turističkih proizvoda kao što je npr. konferencijski i kongresni turizam, zdravstveni, eko turizam, sportski turizam itd. mogu dovesti do značajnog povećanja prihoda, ali podrazumijevaju i značajna ulaganja gdje bi stimulisali ulaganje u ovaj vid turizma i inovacije i razvoj atraktivne turističke ponude. Kontinuirano ćemo raditi na razvoju pomenutih turističkih proizvoda. Staviti u funkciju historijske spomenike, obogatiti ih postavkama sa multimedijalnim sadržajima. Jedan od prioriteta će biti izgradnja turističke infrastrukture kroz obezbjeđenje šetnica, biciklističkih staza i sl. Nastavit ćemo sa uređenjem prirodnog bogatstva u cilju stavljanja istih u funkciju razvoja, iskoristiti značajno prirodno bogatstvo za razvoj svih oblika turizma, a posebno: turizma na vodi, rekreativno-sportskog turizma, lovnog, ribolovnog, seoskog i vjerskog turizma. Sve će to doprinijeti da se privuku gosti, kako domaći tako i strani.
