Najmanje 500 eura u malim novčanicama: Stručnjaci preporučuju da "štek za crne dane" držite u kući

U slučaju nestanka struje, bankarskog sistema, gotovina može biti presudna

Za vandredne situacije, popularno nazvane „crni dani“, nije dovoljno imati samo osnovne zalihe hrane i vode. Stručnjaci savjetuju da u kući treba čuvati i određenu količinu gotovine.

Njemačka kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) objavila je preporuke za desetodnevne zalihe koje bi svako domaćinstvo trebalo imati u slučaju krize. Na toj listi se nalaze osnovne namirnice poput vode, riže, lijekova, ali i gotovine.

Životno osiguranje
I dok Nijemci samo navode da je potrebno imati „dovoljnu količinu gotovine“, bez preciznog iznosa, austrijske vlasti idu korak dalje, one preporučuju da se u svakom domaćinstvu čuva 500 eura u malim novčanicama.

Stručnjaci također upozoravaju da gotovinu ne treba ostavljati na očiglednim mjestima poput dušeka ili među knjigama. Za sigurnost je najbolje iskoristiti diskretne sigurnosne kutije koje su teže dostupne ili ugrađene u zid.

Centralna banka BiH objavila je podatke prema kojima su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju marta 2025. godine iznosili 33,8 milijardi KM. Rast depozita vidljiv je kod stanovništva (za 0,2 posto). Ovi podaci ukazuju na to da građani više štede.

S druge strane, iako je životno osiguranje široko prihvaćeno kao temeljna zaštita, u našoj zemlji njegov značaj često ostaje zapostavljen.

Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje FBiH, u razgovoru za „Avaz“ ističe da je u prvoj polovini 2025. godine ugovoreno gotovo 75 miliona KM životnog osiguranja, što je tek petina ukupnog tržišta osiguranja. Trošenje po stanovniku na životno osiguranje u BiH iznosi svega 30-ak eura, dok je prosjek u EU više od 1.167 eura.

- Premija životnog osiguranja u BiH stagnira, a u posljednjih nekoliko godina zabilježen je i blag pad udjela ove vrste osiguranja. Iako su police životnog osiguranja efikasna i popularna zaštita u svijetu, kod nas se najčešće koriste samo kao dodatak kreditima ili rijetko kao štednja. Drugim riječima, građani osiguravaju većinom ono što moraju - navodi Čengić.

Svaka marka
Slaba kupovna moć i nedovoljno razvijena svijest o važnosti zaštite zdravlja i imovine glavni su razlozi niske potražnje za životnim osiguranjem u BiH.

Jasmin iz Sarajeva, jedan od čitatelja „Dnevnog avaza“, ističe da je važnost gotovine ogromna u današnjem vremenu.

- Ne znate kad se sve može preokrenuti – požar, poplava, nestanak struje. Tada je svaka marka važna. Naučio sam da ne držim sve u banci. Uvijek imam nešto gotovine sa strane, čisto da mogu preživjeti par dana bez panike. Više se ne možemo oslanjati samo na digitalne sisteme - navodi on.

Prava kombinacija
Gotovina i životno osiguranje ključni su elementi finansijske sigurnosti u kriznim situacijama, napominju stručnjaci. Priprema za „crne dane“ zahtijeva odgovornu finansijsku kulturu i edukaciju kako bi se zaštitila imovina, zdravlje i život. Samo kroz kombinaciju štednje u gotovini i adekvatnog osiguranja možemo biti spremni za nepredvidive izazove budućnosti.