Prošlog mjeseca svijet je dobio prvi uvid u to kako će izgledati ljeto pri temperaturi od 1,5 stepeni globalnog zagrijavanja - praga kojeg naučnici upozoravaju da planeta treba ostati ispod, ali kojem se posljednjih godina sve više približava.
Prosječna globalna temperatura u julu, najtoplijem mjesecu ikada zabilježenom, bila je oko 1,5 stepeni Celzijusovih toplija od preindustrijske ere koja je završila u sredini do kraja 19. vijeka, izvijestila je Europska unija preko Copernicusovog servisa za promjene klime u utorak.
Ova najava je uslijedila nakon niza smrtonosnih toplotnih valova i izvanrednih rekordnih temperatura na nekoliko kontinenata, kao i neviđene otopljenosti okeana širom svijeta. Znanstvenici iz Copernicusa tvrde da je ovo prvi ljetni mjesec koji je premašio 1,5 stepeni, pružajući uvid u buduća ljeta, piše CNN.
Prag od 1,5 stepeni je značajan jer ga naučnici smatraju ključnom tačkom preokreta za planetu, izvan koje će šanse za ekstremne vrućine, poplave, suše, požare i nestašice hrane i vode postati još nepovoljnije za život kakav poznajemo.
To je cilj koji su naučnici odabrali u revolucionarnom Pariskom sporazumu iz 2015. godine kako bi minimizirali štetu klimatske krize i istovremeno pružili vremena da se društvo i ekonomija odvoje od fosilnih goriva koja zagrijavaju planetu.
Također, to nije nešto što se prati po danima ili mjesecima. Naučnici su posebno zabrinuti da će globalna temperatura ostati iznad 1,5 stepeni na dugi rok. Do 2022. godine, svijet se zagrijao za oko 1,2 stepena.
Iako prekoračenje praga od 1,5 stepeni Celzijusa tokom dana, sedmice ili mjeseca nije isto kao i prekoračenje za dugoročni prosjek, važno je pratiti koliko često i koliko dugo premašujemo ovaj prag", rekla je Rebecca Emerton, naučnica iz Copernicusa za CNN. "S porastom temperatura, efekti će postati sve ozbiljniji."
Posljednjih nekoliko godina jasno je pokazalo da svijet već osjeća alarmantne efekte klimatske krize za koje mnogi nisu spremni. Ako se planet nastavi zagrijavati, Emerton je rekla da će se suočiti s još ekstremnijim vremenskim uvjetima od onih s kojima se veći dio planete već suočava.
"Vidjeli smo utjecaje ovakvih događaja na ljude i našu planetu i svaki mali dio stepena zagrijavanja je značajan," rekla je Emerton.
Prema Berkeley Earth, neprofitnoj organizaciji za ekološke podatke, bilo je samo 10 drugih mjeseci koji su bili topliji od 1,5 stepeni Celzijusovih iznad njihovog historijskog prosjeka, s martom 2023. kao najnovijim primjerom. Prije toga, ostali mjeseci koji su bili topliji za 1,5 stepeni od preindustrijskih vremena događali su se tokom zime ili ranih proljeća.
Robert Rohde, vodeći naučnik Berkeley Earth, rekao je da je prelazak 1,5 stepeni Celzijusovih u julu prvi put da je ovaj prag ikada prekoračen tokom ljeta na sjevernoj hemisferi, što čini ovaj trenutak kritičnim za planetu.
"Iako su prošle neuobičajeno tople zime primjetne, promatranje ekstremne topline tokom ljeta vjerojatno će imati veći direktni utjecaj na život ljudi," rekao je Rohde, koji nije uključen u Copernicus izvještaj, za CNN. "Dodavanje 1,5 stepeni Celzijusa tokom zime čini zimu blagom, ali učiniti to tokom ljeta može dovesti do neviđenih ekstrema."
Iako je Rohde rekao da je vjerojatno da će 2023. biti najtoplija godina ikada zabilježena, malo je vjerovatno da će cijela 2023. godina biti toplija za 1,5 stepeni od preindustrijskih vremena.
"Prosjek do danas je još uvijek ispod 1,5 stepeni Celzijusovih i malo je vjerovatno da će ostatak 2023. godine biti dovoljno topao da cijeli godišnji prosjek dovede iznad 1,5," rekao je. Znanstvenici iz Copernicusa su primijetili da kako El Niño nastavlja razvijati, svijet bi mogao svjedočiti većem broju ovakvih neviđenih prekoračenja temperatura.
"Čak i ako se klimatska kriza ne ubrza, već nastavi svoju trenutnu putanju, vidjet ćemo više dana, sedmica, mjeseci i godina s rekordno visokim temperaturama, kao i druge utjecaje na naš Zemaljski sustav," rekla je Emerton. "Treba učiniti sve što možemo da smanjimo emisije i ograničimo buduće zagrijavanje."
