Nije sav stres loš: Pozitivan oblik stresa može nam zapravo pomoći

Iako stres obično povezujemo s neugodnim iskustvima, postoji pozitivan oblik stresa – eustres – koji nas motivira, potiče razvoj i poboljšava opći osjećaj zadovoljstva.

Za većinu ljudi stres je sinonim za nešto negativno, ali stručnjaci ističu da postoje dvije vrste stresa: eustres i distres. Distres je negativan oblik stresa koji nastaje kada osjećamo preopterećenost i nedostatak resursa za suočavanje s izazovima, što može dovesti do tjeskobe, depresije i pada koncentracije.

S druge strane, eustres se javlja kada smo suočeni s izazovom koji doživljavamo kao zanimljiv ili poticajan – primjerice kada učimo novu vještinu, preuzimamo projekt ili se pripremamo za važan događaj. Blaga napetost i uzbuđenje kod eustresa dodatno nas motiviraju i pomažu da damo najbolje od sebe.

Zašto je eustres „dobar“ stres

Eustres pozitivno utiče na tri ključna područja:

Emocionalno – potiče osjećaje zadovoljstva, motivacije i potpune koncentracije na aktivnost.

Psihološki – razvija samopouzdanje, osjećaj autonomije i psihološku otpornost.

Fizički – jača tijelo kroz zahtjevnije fizičke aktivnosti ili treninge.

Eustres pruža osjećaj uzbuđenja, smisla i ispunjenosti, čineći izazove motivirajućim.

Primjeri eustresa u svakodnevnom životu

Na poslu: preuzimanje novog projekta i učenje novih vještina. Ako su rokovi realni i projekti ostvarivi, izazov postaje motivirajući, a ne preopterećujući.

Kroz hobije i lične interese: postavljanje izazovnih ciljeva i učenje novih vještina jača samopouzdanje i želju za napretkom.

Putovanja: uzbuđenje i neizvjesnost prilikom upoznavanja nove kulture i običaja mogu biti oblik eustresa.

Fizička aktivnost: izazivanje tijela tokom vježbanja ili planinarenja povećava snagu, izdržljivost i fleksibilnost te izaziva osjećaj potpune koncentracije.

Kako u svakodnevicu unijeti više pozitivnog stresa

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka:

  • Svaki dan naučite nešto novo, čak i male stvari.

  • Postavljajte lične i profesionalne ciljeve koji su izazovni, ali ostvarivi.

  • Povremeno izađite iz zone komfora preuzimajući nove zadatke ili učeći nove vještine.

  • Redovno se bavite fizičkom aktivnošću.

Pravilan balans eustresa može biti snažan podsticaj za lični rast i razvoj – dovoljno izazova da nas motiviraju, ali ne toliko da nas preplave.