Niko ne treba znati je li ispod majice bogato ili siromašno dijete

Pedagoški zavod RS pripremio je novi etički kodeks za učenike i nastavnike osnovnih škola. Osim pravila oblačenja, u kodeksu je propisano i pravilo ponašanja i ophođenja nastavnika i učenika, kao i odnos prema roditeljima. Đaci ne smiju nositi pirsinge, minđuše u nosu, obrvi.

 

Koštaju 20 maraka

Nisu dopušteni neuredni ili predugi nokti, kao ni upadljiva šminka. Na školskim hodnicima neće se više moći vidjeti ni kratka i izazovna odjeća. I nastavnicima je određeno da na posao ne mogu dolaziti u farmerkama. Kodeksom je predviđeno i vraćanje uniformi u škole.  

- Nastavnici neće smjeti nositi kratke pantalone, kožne pantalone, košulje, bluze i majice bez rukava i odjeću s dubokim dekolteom, preusku i prekratku odjeću. Propisuje se zabrana obnaživanja grudi, stomaka i bedara, nošenja papuča i japanki - ističe direktor RPZ Predrag Damjanović.

Roditelji se, dodaje on, slažu s pravilima novog kodeksa oblačenja, a dio njih se zalaže i za uvođenje uniformi ili nekadašnjih kecelja u škole. Bh. zakoni, inače, ne propisuju obavezu uvođenja uniformi pa je odluka o tome prepuštena školama da s roditeljima i učenicima urede ovo pitanje.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Banja Luka Dušan Mišljenović kaže da su u banjalučkim školama anketirani roditelji i učenici, ali ideja za sada nije najbolje prošla.

- Postoji mogućnost da se ovo pitanje detaljnije uredi novim zakonom, što bi, vjerovatno, podstaklo i ostale da razmisle o unifomisanju đaka - rekao je Mišljenović.

Osnovna škola „Mladen Stojanović“ u Gornjim Podgradcima kod Bosanske Gradiške je jedina škola u RS u kojoj učenici nose uniforme i to u okviru projekta „Ja, građanin“. Uniforme koje nose dječaci su plave boje, a za djevojčice crvene i učenici ih plaćaju po 20 KM.

- Mi smo prihvatili taj projekat, proveli anketu među roditeljima, dobili podršku oko 90 posto njih i na osnovu toga nam je resorno ministarstvo dalo zeleno svjetlo. Pokrenuli smo ovaj projekat zbog prikrivanja socijalnih razlika. Cilj nam je da svaki učenik osjeća pripadnost jednoj grupi. Postoje djeca koja nose potpuno markiranu robu najeminentnijih svjetskih proizvođača, a imamo učenika koji nose pocijepane, krpljene majice. Uvođenjem uniformi učenici su dovedeni u istu poziciju, jer se prikriva šta imaju ispod, a osim toga, uniforme štite odjeću koju đaci nose ispod njih – ističe direktor ove škole Miladin Branković.

 

Majice i dukserice

Povratak uniformi u škole, bar kada je u pitanju Tuzlanski kanton, u skorijoj budućnosti nije izvjestan. Iako se o tome nekada govorilo, sve je ostalo na neformalnim razgovorima bez zvanične inicijative.

- Mislim da povratak uniformi u škole ne bi bio loš potez. Tako bi se prevazišle socijalne barijere i to bi djelovalo pozitivno. Međutim, za takvo nešto trebala bi se provesti šira društvena rasprava o svim dobrim i lošim stranama. U konačnici, o uvođenju uniformi u škole odluku bi trebalo dati zakonodavno tijelo, a to je Skupština Tuzlanskog kantona - kaže Nikola Čiča, direktor Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona.

U Osnovnoj školi „Antun Branko Šimić“ u Mostaru nedavno je postojala ideja Vijeća roditelja i Vijeća učenika, podržana i od Učiteljskog vijeća, o uvođenju uniformi, tačnije majica i dukserica. O njihovoj nabavci razgovarano je i s nekoliko ponuđača, međutim, ubrzo su prekinute sve aktivnosti nakon što su iz Ministarstva obrazovanja HNK saopćili da se bez njihove dozvole ne može ništa nuditi i prodavati u školama.

- Postojala je inicijativa da oni to samostalno uvedu, ali Ministarstvo još ništa nije radilo po tom pitanju niti je od bilo koga do sada bilo takvih prijedloga prema Ministarstvu - kaže resorni ministar Rašid Hadžović.

Bilo bi dobro, smatra on, da se ideja o uvođenju uniformi realizira i ističe da to treba uraditi sistemski u svim školama, a ne pojedinačno.

- No, s obzirom na to da one ipak koštaju i da bi tu roditelji trebali izdvojiti dodatnu količinu novca, ipak treba dobro razmisliti kako i na koji način pristupiti tom pitanju - dodaje Hadžović.

Iz mostarskog Udruženja roditelja „Naša djeca“ navode da u slučaju takve inicijative obavezno treba provesti širu javnu raspravu o svim pozitivnim i negativnim aspektima te da nabavku uniformi nipošto ne bi smjeli plaćati roditelji iz svog džepa.

 

Nastavnici kao primjer 

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Milica Perković-Blagojević u Bijeljini kaže da većina prosvjetnih radnika na ovom području podržava ideju o ponovnom uvođenju školskih uniformi za đake i nastavnike.

- Nastavnici trebaju dati primjer učenicima. Prvo trebaju nastavnici prihvatiti kodeks odijevanja u nastavnom procesu, što podrazumijeva nošenje radnih mantila i odgovarajuće garderobe, a nakon toga trebaju i učenici slijediti primjer svojih učitelja i nastavnika – kazala je Perković-Blagojević.

Ona očekuje da će s novim zakonom o osnovnom obrazovanju biti usvojeni i pravilnici koji precizno propisuju norme ponašanja i oblačenja u školi.

- Vjerujem da je i to jedan od načina da se izbriše sve više prisutno socijalno raslojavanje među djecom – kazala je Milica Perković-Blagojević.

 

Uniformiranost u 17 od 79 sarajevskih škola

U Kantonu Sarajevo od 79 osnovnih škola u njih 17 nose se uniforme. To nam je potvrdila direktorica Prosvjetno-pedagoškog zavoda Kantona Sarajevo Dina Borovina.

- I nastavnici nose uniforme. Uglavnom, roditelji su inicijatori ove prakse. Pobornik sam te prakse, upravo zbog socijalnog statusa učenika. Djecu ne treba razvrstavati po socijalnim kriterijima – rekla je Borovina.