Novi izvještaj mapirao je razmjer operacija sabotaža unutar specijalnog hibridnog rata za koje se okrivljuje Rusija, a baza podataka o broju incidenata ukazuje na to da je Moskva smanjila broj takvih akcija u velikom nekonvencionalnom ratu koji vodi na tlu Evrope, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Jedan od razloga mogao bi biti incident s kojim je povezano i hapšenje u BiH.
Mapa je dio posljednjeg izvještaja Međunarodnog instituta za strateške studije (International Institute for Strategic Studies – IISS), organizacije koja se, između ostalog, bavi sigurnosnim pitanjima povezanih s aktuelnim globalnim sukobima.
U izvještaj IISS-a o ruskom hibridnom ratu stoji da Kremlj kroz svoju kampanju sabotaže, vandalizma, špijunaže i tajnih akcija ima jasan cilj da destabilizira evropske države i potkopa podršku javnosti prema Ukrajini kroz nametanje visoke društvene cijene za tu podršku, ekonomske troškove i slabljenje kolektivne sposobnosti Sjeverno-atlantskog saveza (NATO) i Evropske unije (EU) da odgovore na rusku agresiju, piše Detektor.ba.
- Ovaj nekonvencionalni rat počeo je eskalirati 2022. godine paralelno s ruskom invazijom na Ukrajinu. Iako Rusija do sada nije uspjela postići svoj primarni cilj, evropske države su se teško borile da odgovore na ruske sabotažne operacije, a njihov jedinstveni odgovor, koordinirano djelovanje, efikasne mjere odvraćanja predstavlja izazov - stoji u izvještaju objavljenom 19. augusta.
Podaci IISS-a govore da je ruska sabotaža usmjerena na kritičnu infrastrukturu u evropskim državama, da je decentralizirana i, uprkos tome što evropski sigurnosni i obavještajni zvaničnici dižu uzbunu, uglavnom nije pogođena dosadašnjim odgovorima NATO-a, EU i država članica.
- Rusija je iskoristila praznine u sistemima - navodi se u izvještaju.
Jedna od tih praznina je uočljiva u BiH. Detektor je ranije pisao o problemu kritične infrastrukture u BiH i kroz policy paper Seada Turčala, dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, pokazao da država u tom smislu zaostaje.
Upravo masovnost sabotaža kritične infrastrukture širom Evrope, za koje se sumnjiče ruske službe, pokazuje ranjivost države BiH na ovakve prijetnje.
Kako se navodi u izvještaju IISS-a, kritična infrastruktura cijele Evrope je posebno ranjiva na sabotaže, jer je u lošem stanju nakon decenija odgođenog održavanja i nedostatka investicija od strane vlada i privatnog sektora. Rusija je ciljala kritičnu infrastrukturu kako bi ostvarila direktnu stratešku dobit u svom ratu u Ukrajini i kao dio svog šireg sukoba sa Zapadom.
Kritičnu infrastrukturu IISS u svom izvještaju dijeli na više kategorija: komunikacija, vojska, energija, transport, voda, podvodni prostor, zdravstvo i industrija. Posljednja kategorija je “vlast“, a Bosna i Hercegovina je uvrštena upravo u ovoj kategoriji. Srbija je označena kao žrtva vojne sabotaže, a Hrvatska se navodi u incidentu vandalizma.
Iako se BiH ne spominje u tom dijelu, IISS podsjeća na slučaj targetiranja logističkih centara kompanije DHL s kojim je BiH postala povezana zbog hapšenja ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija krajem 2024. godine.
- Vrlo je vjerovatno da je u julu 2024. godine GRU pokušao ciljati teretne avione implantiranjem zapaljive supstance na bazi magnezijuma u električne masažere. Ovi uređaji su eksplodirali u logističkim centrima DHL-a u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji i bili su probni za potencijalne buduće napade na teretne avione - stoji u izvještaju IISS-a.
Bezrukavy je uhapšen na osnovu međunarodne potjernice u novembru 2024. godine na području Bosanske Krupe i potom je, odlukom Suda BiH, izručen Poljskoj zbog sumnje na terorizam i učešće u aktivnostima strane obavještajne službe.
Reuters je kasnije povezao Bezrukavyja upravo sa DHL incidentom iz jula 2024. godine.
Jedan od zaključaka izvještaja je i pad intenziteta sabotaža i pokušaja sabotaža u 2025. godini, nakon vrhunca koji se desio 2024. godine. Prvo objašnjenje je manjak podataka i čekanje na potvrde o povezanosti Rusije s incidentima. S druge strane, IISS navodi mogućnost da je riječ o namjernom smanjenju brzine Kremlja zbog nove američke administracije Donalda Trumpa. Ipak, treće objašnjenje koje IISS nudi jeste da je upravo propast operacije s DHL-om natjerala Moskvu da “obuzda svoje operacije“.
Hapšenje osumnjičenih za sabotaže dio je šireg ruskog problema unutar samih akcija. Kako navodi IISS, nakon 2022. godine i protjerivanja stotina ruskih obavještajnih oficira iz evropskih prijestolnica, Rusija je prešla na online regrutaciju državljana trećih zemalja kako bi zaobišla evropske kontraobavještajne mjere. Kako se navodi, to ima svoju cijenu.
- Iako se ova taktika pokazala uspješnom u smislu dosega i obima, omogućavajući operacije velikih razmjera, ključni izazov s kojim se suočavaju ruske obavještajne službe bio je kvalitet posrednika koji su često slabo obučeni ili loše opremljeni, što njihove aktivnosti čini sklonim otkrivanju, prekidu ili neuspjehu - stoji u izvještaju.
Ruski manipulatori, navodi se, objavljuju oglase na forumima za zapošljavanje, posebno na aplikaciji društvene mreže Telegram, ciljajući na istočnoevropske imigrantske zajednice.
Moskva je u više navrata negirala optužbe o vršenju sabotaža na tlu Evrope, ali i Sjedinjenih Američkih Država.
U martu 2025. godine, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da je riječ o “praznim optužbama“.
- Nema potvrde da kampanje sabotaža postoje - kazao je Peskov.
Foto: Platforma X
