Nova pravila Evropske unije o ambalaži i ambalažnom otpadu donose nove obaveze i kompanijama iz Bosne i Hercegovine koje svoje proizvode izvoze na evropsko tržište. Iako BiH nije članica EU, domaći izvoznici morat će poštovati evropske standarde ukoliko žele nastaviti plasirati robu na to tržište.
Uredba EU 2025/40 obuhvata sve vrste ambalaže, bez obzira na materijal od kojeg su izrađene. Nova pravila uređuju njen sastav i dizajn, mogućnost recikliranja, smanjenje količine ambalaže, ponovnu upotrebu, udio recikliranih materijala, označavanje i upravljanje otpadom.
Najveći dio odredbi nove uredbe počeo se primjenjivati 12. augusta 2026. godine.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković upozorava da se pravila odnose i na bh. kompanije koje posluju na tržištu Evropske unije.
“Uredba ne pravi razliku između evropskih kompanija i kompanija koje isporučuju robu na evropsko tržište. Dakle, pogađat će na identičan način i naše kompanije”, kazao je Marinković.
Posebno velike promjene očekuju kompanije koje koriste značajne količine ambalaže. Među njima su prehrambena industrija, proizvođači pića i hemijska industrija, ali i proizvođači ambalaže od plastike, papira, stakla i drugih materijala.
Za bh. izvoznike posebno će biti važno dokazivanje karakteristika ambalaže i njena sljedivost. Ukoliko domaći proizvođači ambalaže ne budu mogli osigurati potrebnu dokumentaciju, izvozne kompanije mogle bi biti prisiljene nabavljati ambalažu u drugim državama, što bi povećalo troškove poslovanja.
“Nemamo mnogo vremena. Kompanije moraju same raditi na unapređenju svojih politika, ali bi i država morala povući ozbiljnije poteze”, upozorio je Marinković.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da postojeći sistem u FBiH već prati neke osnovne principe evropske politike upravljanja ambalažnim otpadom, ali još nije potpuno usklađen s novom uredbom.
Zbog toga je pripremljen Prednacrt novog zakona o upravljanju otpadom, kojim se predviđaju nova pravila u oblastima prevencije otpada, ponovne upotrebe, dizajna ambalaže za recikliranje, udjela recikliranih materijala i označavanja.
Predložene su i promjene koje se odnose na plastične kese. Za kese debljine do 15 mikrometara bila bi uvedena naknada, dok bi one debljine od 16 do 50 mikrometara bile zabranjene. Kese deblje od 50 mikrometara ostale bi dozvoljene uz ispunjavanje propisanih uslova.
Otvorena je i mogućnost uvođenja depozitnog sistema za određene vrste ambalaže, dok evropski cilj predviđa da se do 2029. godine odvojeno prikuplja najmanje 90 posto jednokratnih plastičnih boca i metalnih spremnika za napitke zapremine do tri litra.
Jedan od najvećih problema u BiH ostaju nedovoljno razvijeni sistemi odvojenog prikupljanja otpada, ograničena infrastruktura i kapaciteti za reciklažu te nedovoljna kontrola provođenja postojećih propisa.
Iz Ekopaka upozoravaju da će prilagođavanje novim pravilima donijeti i dodatne troškove kompanijama, ali ističu da izvoznici bez tih promjena teško mogu ostati konkurentni na tržištu Evropske unije.
BiH već ima određene kapacitete za preradu ambalažnog otpada, među kojima su postrojenja za reciklažu PET boca i plastične folije, ali postojeći kapaciteti nisu dovoljni za potpuni prelazak na sistem cirkularne ekonomije.
Za bh. izvoznike nova evropska pravila tako više nisu pitanje budućeg članstva BiH u Evropskoj uniji. Kompanije koje žele zadržati pristup evropskom tržištu morat će svoje proizvode i ambalažu prilagođavati standardima EU bez obzira na brzinu kojom će domaće zakonodavstvo pratiti te promjene.
