To znači da oni ne mogu biti krivično gonjeni ili uhapšeni za iskazano mišljenje ili odluku koju donesu u okviru svoje dužnosti.
O ovome je za naš portal govorio ekspert za pitanje državne imovine Muharem Cero, koji smatra da je usvajanje prošlo “ispod radara” javnosti i da se izmjenama pokušava ozakoniti nezakonito raspolaganje državnom imovinom BiH.
“Rješenje predloženih izmjena ide u pravcu da pravobranioci u RS-u na vrlo čudan način stiču svojstvo imuniteta za radnje koje bi učinili u svom djelovanju. Ima tu i jedan zarez gdje se navodi izuzev krivičnih djela. Pravobranilaštvo je bilo važna poluga knjiženja i upisa državne imovine na entitet RS. Ono se kretalo u skladu sa proklamovanom politikom RS-a u odnosu na zabranu raspolaganja, što znači da je participiralo aktivno u preknižavanju imovine na entitet RS i u potpunom suglasju sa narativom države koja pokušava da spinuje činjenicu da je entitet Republika Srpska unijela svoj suverenitet i teritorijalni integritet u BiH te je ona vlasnik teritorije. Naravno, presude Ustavnog suda su demantovale ovu agendu.”, ističe Cero.
Prema njegovim riječima, proširivanje imuniteta na državne službenike efektivno ih “potpuno štiti”, dok se istovremeno otvara prostor za rješavanje finansijskih pritisaka preko imovine. “RS se ostvarujući svoje finansijsko poslovanje zaduživao na berzama u velikim vrijednostima. Za nemogućnost vraćanja novčanih iznosa donosiocima berzanskih papira garantirala da će biti namireni imovinom RS-a, tamo gdje RS ima 51 posto i više vlasništva”, objašnjava Cero.
Cero podsjeća da se vodi veliki broj arbitražnih sporova u kojima “će šteta za RS iznoiti nekoliko milijardi”. “Ja sam mišljenja da je ovaj Zakon stvorio brzu prohodnost realiziranja sljedećeg cilja – usljed finansijskog kolapsa i nemogućnosti plaćanja će državna imovina nezakonito i jednostrano biti predmet izvršenja ovih dugovanja”, ukazao je.
Kao sljedeće korake najavljuje pokretanje vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda RS-a i postupke pred Ustavnim sudom RS-a, a potom i pred Ustavnim sudom BiH. Idealno rješenje, smatra, bilo bi da visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristi bonska ovlaštenja i stavi zakon van snage do utvrđivanja njegove ustavnosti, iako to ocjenjuje malo vjerovatnim.
Alternativno, mogao bi se reaktivirati državni Prijedlog zakona o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH — inicijativa koja je ranije zapela kada ga tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara nije uvrstio na dnevni red, tumačeći da Predsjedništvo BiH ne može predlagati zakone.
U međuvremenu, usvojene izmjene u RS-u podižu ozbiljna pitanja o vladavini prava, odgovornosti nosilaca javnih funkcija i zaštiti državne imovine, dok javnost čeka hoće li Schmidt reagovati i da li će pravosudne instance testirati ustavnost novog imuniteta.
