Rast cijena goriva u Bosni i Hercegovini, zbog sukoba na Bliskom istoku, mogao bi poskupiti proljetnu sjetvu za više od 30 posto, procjene su domaćih poljoprivrednika.
Ova grana privrede nije u nadležnosti države, već njena dva entiteta, odnosno 10 kantona u Federaciji BiH. To znači da svaki od njih donosi posebne mjere u toj oblasti.
Kako kaže poljoprivrednik Darko Ilić, iz sela 40 kilometara od Banje Luke, nije samo nafta poskupila. Cijene su porasle i za mineralna gnojiva, kaže Darko koji se bavi proizvodnjom krompira, luka, kupusa i žitarica, piše Radio Slobodna Evropa.
Ako samo uzmemo mineralna gnojiva i naftu, samo proljetna sjetva će biti skuplja 30–40 posto - kaže on, dodajući kako je trenutna cijena dizela oko 1,8 eura, te da Vlada RS regresira 80 feninga po litru.
Zbog toga će, dodaje, mnogi poljoprivrednici biti prisiljeni smanjiti upotrebu gnojiva i zaštitnih sredstava, što direktno ugrožava prinose.
On upozorava da će najpogođeniji biti povrtlari i ratari, naročito oni koji tek treba da obave proljetnu sjetvu, među njima i proizvođači kukuruza i pšenice, najzastupljenije ratarske kulture u BiH.
Mali broj poljoprivrednika uspio je obezbijediti repromaterijal na vrijeme. U kombinaciji s poskupljenjem nafte, ovo će sigurno dovesti do smanjenog obima proizvodnje - ističe on.
Bosna i Hercegovina ima preko 2,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Ipak, ne postoje jedinstveni podaci o tome koliko se površina zaista koristi u poljoprivredi. Također, nema ni jednistvenih podataka o planiranim površinama za sadnju i sjetvu, jer je poljoprivreda u nadležnosti entiteta.
Bosna i Hercegovina najviše mineralnih đubriva uvozi iz Rusije, Srbije, Hrvatske i Mađarske.
Za samo dva mjeseca ove godine uvezeno je skoro 25 miliona kilograma mineralnih đubriva, što je šest miliona kilograma manje u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine.
Ukupno, u prošloj godini je uvezeno preko 147 miliona kilograma vrijednih skoro 119 miliona maraka (oko 61 milion eura).
Darko Ilić mišljenja je da ono što se dešava na Bliskom istoku, nije glavni razlog poskupljenja mineralnih đubriva.
Ogromne količine gnojiva bile su u distribuciji i prije izbijanja sukoba, tako da možemo govoriti samo o mešetarenju trgovaca. Količine su iste, ali cijene više i do 40 posto - kaže on.
Uvoz đubriva u prva dva mjeseca 2026. je za oko 7.000 tona manji u usporedbi s prva dva mjeseca 2025. godine.
Grujica Vico, profesor agroekonomije sa Poljoprivrednog fakulteta u Istočnom Sarajevu, objašnjava da Bliski istok ima ključnu ulogu u svjetskoj proizvodnji azotnih gnojiva.
Proizvodnja mineralnih gnojiva troši ogromne količine prirodnog gasa. Kako gas poskupljuje, poskupljuju i gnojiva. Troškovi sjetve u Evropi rastu 30–40 posto. Troškovi proizvodnje pšenice po hektaru skočit će i do 200 eura - dodaje.
Profesor Vico dodaje da situaciju dodatno komplikuju trgovci.
Mnogi koriste svaku krizu da ostvare ekstra profit. To negativno pogađa i proizvođače i potrošače.
