Zbog pada domaće proizvodnje, nadležni su bili primorani da na berzama kupuju nedostajuće količine, za šta je samo tokom prošle godine izdvojeno više od 600 miliona KM.
Statistički podaci potvrđuju negativan trend – proizvodnja električne energije u FBiH pala je sa 533 GWh u julu prošle godine na 508 GWh ove godine. Iako se više od 60 posto struje u FBiH proizvodi u termoelektranama, blokovi su u katastrofalnom stanju, a proizvodnja mrkog uglja i lignita bilježi drastičan pad.
Stanje u rudnicima i višegodišnji gubici Elektroprivrede BiH glavni su argumenti aktuelne vlasti za najave novih poskupljenja. Iako se odluka, prema mišljenjima upućenih, svjesno odlaže zbog izbora, iz Vlade FBiH već stižu poruke da EPBiH ne može pokriti troškove poslovanja bez rasta cijena struje. To bi značilo nastavak inflatornog vala i novi udar na građane i privredu, koji već trpe poskupljenja hrane, goriva, plina i komunalija.
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević ističe da problem Elektroprivrede BiH nije samo iskazani minus u posljednje tri godine, već i sve veći raskorak između priliva i odliva novca (cash flow).
Prihodi EPBiH u prvih šest mjeseci pali su za gotovo 100 miliona KM. Uz to, očekuje se lošija hidrologija u drugom dijelu godine, što može dodatno smanjiti proizvodnju i primorati nas na novu kupovinu struje na tržištu. Novac za energiju mora biti dostupan odmah, dok se prihodi naplaćuju postepeno – pojašnjava Bečarević.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Mostaru Igor Živko smatra da je rast cijena struje postao neizbježan jer se troškovi u rudnicima moraju namiriti. S obzirom na to da su izostale reforme, reorganizacija i modernizacija rudnika koje bi donijele produktivnost, jedini preostali način za povećanje prihoda jeste rast cijena. Živko naglašava i nužnost donošenja jasne energetske strategije na nivou države, kako se BiH ne bi trajno profilisala kao uvoznik električne energije.
Ipak, stručnjaci napominju da povećanje cijena ne mora nužno biti jedino rješenje. Prije nego što se sav teret prebaci na leđa građana i privrede, javnost ima pravo da zna koliki je stvarni novčani deficit, gdje novac odlazi i da li su iscrpljene sve druge mogućnosti stabilizacije. Budući da je JP EPBiH kroz Plan poslovanja već predvidjela pokretanje tarifnog postupka, realno je očekivati da po završetku izbora zvanični zahtjev bude upućen FERK-u.
FOTO: Ilustracija
