Odlazak “ljudi u bijelom”: Nenadoknadiv gubitak za zdravstveni sistem BiH

Doktori
U Bosni i Hercegovini od početka pandemije korona virusa preminulo je više od 4.330 osoba. Među njima je i mnogo bh. ljekara i medicinskih radnika.

 

Među prvim žrtvama koronavirusa u Bosni i Hercegovini bio je ugledni doktor epidemiologije i član Svetske zdravstvene organizacije (WHO) za Jugoistočnu Evropu Šefik Pašagić bio je među prvim žrtvama korone, odnosno 5. aprila 2020. Bitku sa korona virusom izgubio je i jedini goraždanski pulmolog prim. dr. Ferid Tutić.

Poznati sarajevski oralni hirurg prim. dr. Adnan Hašimbegović takođe preminuo je od posljedica zaraze korona virusom.

Ljekar Sead Jamakosmanović preminuo je 27. novembra 2020. od posljedica zaraze koronavirusom u 71. godini.

Dom zdravlja Mostar saopštio je da je 19. aprila 2020. preminuo njihov kolega, prim. dr. V.M., rođen 1963. godine.

Od posljedica zaraze korona virusom, u travičkoj bolnici 16. decembra 2020. je preminuo prim. dr. Pero Lovrić.

Od 14. do 17. novembra u Tuzlanskom kantonu umrle su 23 osobe od posljedica korona virusa, a među njima i infektolog Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla doktor Jovan Petković u 63. godini.

Dragan Vojvodić, specijaliste interne medicine, supspecijaliste nefrologa, preminuo je takođe od posljedica virusa korona.

Doktor Marko Pekija (37) zaposlen na Univerzitetskom i kliničkom centru RS (UKC RS), preminuo je nakon više od mjesec dana borbe sa virusom korona. Dr. Marko Pekija radio je na Klinici za intenzivnu medicinu za nehirurške grane.

Doc. dr. Enes Slatina preminuo je od posljedica korona virusa.

Ugledni profesor i bivši Predsjednik Komore doktora medicine Republike Srpske dr. Nebojša Jovanić preminuo je 4. decembra 2020.godine.

Dr. Veljko Stupar je rođen 1. novembra 1953. godine u selu Stupari kod Mrkonjić Grada. Preminuo je 27. novembra 2020. godine u UKC Banjaluka, od posljedica korona virusa.

Od posljedica korona virusa preminuo je i prof. dr. sci. Ljubomir Šormaz koji je rođen 1956. godine u Banjaluci. Umro je 3. novembra u 64. godini života.

Prof. dr. Branko Despot, rođen je 1954. godine u Velikoj Kladuši. Ovaj specijalista plastično-rekonstruktivne i estetske hirurgije, preminuo je 17. novembra u Banjaluci, u 67. godini.

Kontaktirali smo Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH kako bismo dobili potpunije podatke o broju smrtnih slučajeva medicinskih radnika i ljekara gdje su nam rekli kako ne vode takve podatke.

Također, na internet stranici Komore doktora medicine Republike Srpske, postavljen je dio “u uspomenu na”, gdje je navedeno nekoliko imena i prezimena preminulih ljekara iz tog bh. entiteta.

Infektolog u penziji i bivši direktor Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu Bakir Nakaš kazao nam je kako ova tema – o broju preminulih medicinskih radnika i ljekara od posljedica Covida-10, ima svoju specifičnu težinu u vrijeme ove pandemije.

“Svi radnici u zdravstvu su svjesni opasnosti kojoj su svakodnevno izloženi i bez pandemije korone. Srećom, znamo preventivne mjere pa se možemo zaštititi. Naravno, tu je bitan i odnos menadžmenta koji je odgovoran za njihovo zdravlje i zdravlje pacijenata“, komentarisao je dr. Nakaš za N1.

“Nažalost, pandemija je odnijela veliku broj radnika i zdravstvu u svijetu pa i u Bosni i Hercegovini. Mnogi od njih su imali i neke druge bolesti koje su umanjile njihovu odbranu, ali se javljaju i smrtni slučajevi onih koji su do sada bili zdravi i relativno mladi. Nadam se da će u budućnosti pandemija slabiti, prvenstveno zahvaljujući vakcinaciji i mjerama kojih se pridržavamo pa će tako i broj oboljelih i umrlih radnika u zdravstvu biti manji i definitivno nestati“, istakao je za N1.

Za komentar smo pitali i prim. dr. Dragana Stevanovića, specijalistu interne medicine i subspecijalistu dijabetologu i dugogodišnjem šefu Odjeljenja za interne bolesti Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” koji nam je rekao kako ovakav gubitak u bh. zdravstvu se ne dešava samo kod nas, već i u svijetu i susjedstvu.

“Ogromni su gubici i to je bilo za očekivati. To je najizloženija populacija, bez obzira na sve mjere zaštite. Nažalost, to su i relativno mladi ljudi, koji su bili u snazi. Bez obzira na način rada i mjere zaštite – to je jednostavno tako“, rekao nam je Stevanović.

Dodao je i kako je to sudbina medicinske profesije.

Specijalistkinja ginekologije i akušerstva dr. Alica Ćurić (1962.), preminula je jučer poslijepodne.

Ona je prva je aktivna liječnica ili zdravstveni radnik Kantonalne bolnice Zenica koja je preminula od posljedica koronavirusa, potvrdio je Feni direktor te ustanove Rasim Skomorac.

“Ona je bila naš dugogodišnji radnik, specijalista, predana poslu te omiljena kod kolega i pacijenata. Veliki je to gubitak za našu ustanovu i u ljudskom i u stručnom smislu”, kaže Skomorac.

On napominje da je preminula liječnica posljednjih dana bila priključena i na respirator. Prošle je godine, polovinom oktobra, preminuo penzionisani ljekar te ustanove, primarijus dr. Ibrahim Mehmedić.

Nažalost, podatke o imenima i tačnom broju medicinskih radnika nismo uspjeli prikupiti, jer na nekoliko adresa koje smo kontaktirali, nismo uspjeli doći do tih informacija.