Odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Komšića u pregovorima o izbornoj reformi potpuno zanemarena

.
Predstavnici HDZ skoro pa svakodnevno pozivaju na provođenje presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju "Ljubić", iako je ista uredbom Centralne izborne komsije provedena, dok svjesno zanemaruju presudu Ustavnog suda iz 2015. godine po apelaciji Željka Komšića.

 

Posljednja apelacija Evropske pučke stranke kojom se poziva na izbornu i ustavnu reformu u skladu s principima EU i odlukama međunarodnih sudova i Ustavnog suda BiH još jednom je bila predmet diskusija vladajućih stranka o tome kako tumačiti sadržaj dokumenta.

Hrvatska i HDZ BiH prilikom donošenja bilo koje evropske rezolucije, a u kontekstu izborne reforme, insistiraju da se spomenu odluke Ustavnog suda BiH, ako već nisu u stanju izlobirati direktno spominjanje presude "Ljubić" kojom su izbrisane pojedine odredbe Izbornog zakona BiH.

S tim u vezi HDZ redovno poziva na provođenje odluke Ustavnog suda u predmetu "Ljubić" jer to jeste i temelj na kojem zasnivaju i grade svoju pregovaračku poziciju. Iako predstavnici HDZ-a tvrde da se presude Ustavnog suda moraju provesti redovno izostavljaju spomenuti odluku Ustavnog suda po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Zapravo, HDZ svoje argumente u trenutnoj političkoj krizi koja traje već godinama zasniva na odluci "Ljubić", i svaka druga presuda Evropskog suda za ljudska prava ili Ustavnog suda u njihovom tumačenju prilagođava se presudi "Ljubić".

U slučaju Komšićeve apelacije Sud je proglasio neustavnim članove Ustava Federacije BiH koji se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH i Republike Srpske jer pripadnici Ostalih koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ne mogu biti izabrani na spomenute pozicije.

Paradoksalno, iako neustavne, odredbe entitetskih ustava nisu izbrisane, za razliku od dijelova Izbornog zakona koji su osporeni u presudi "Ljubić".

S druge strane Centralna izborna komisija je 2019. godine provela presudu "Ljubić" tako što je u skladu s Izbornim zakon rasporedila broj delegata iz deset kantona u Dom naroda Federacije BiH.

"Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona", stoji u članu 10.12 Izbornog zakona BiH.

Tokom svih rundi pregovora o izbornoj reformi presuda po apelaciji Željka Komšića u potpunosti je zanemarena, prvenstveno voljom međunarodnih pregovarača, iako po značaju nije ništa manje važna od presude "Ljubić".