U međuvremenu, odoše ljudi iz BiH svim narodima, pa i tzv. ostalima, piše Večernji list BiH.
Dok je onaj početni egzodus iz 2013. tjerao one koji su imali dokumente EU-a, konkretno Hrvatske koja je netom postala članica, kako je Njemačka pojednostavila dolazak i boravak onima koji žele raditi, a nisu nužno građani EU-a, počeli su odlaziti svi.
Percepcija iseljenika
Deseci hiljada ljudi otišli su samo u ovoj pandemijskoj godini, a uz sve motive, Njemačka planira povećanje minimalne satnice s 9,50 na 12 eura. Prof. dr. sc. Tado Jurić radio je istraživanje o percepciji iseljenika za potrebe knjige renomiranog naučnog izdavača iz Hamburga.
S obzirom na to da je Jurić jedan od najpoznatijih demografa u Hrvata te sin BiH, konkretno Posavine i Orašja, ovog uvaženoga profesora pitali smo ko su “gastarbajteri milenijci” na koje se fokusirao.
To je pokušaj da nekako dam naziv novim iseljenicima koji su za mnoge, nažalost, samo brojke. Milenijci su generacija koja se najviše iseljava, a to su mladi rođeni između 1985. i 1999. Neka od obilježja su im da su skloni instant-rješenjima, socijalizirani u svijetu interneta, gdje se sve dobiva na klik. Ova generacija, ali i sve nakon nje nisu sklone čekati desetljećima da se stvari pomaknu s mjesta kao prethodne generacije. Mladi intuitivno shvaćaju ono što stariji svjedoče svojim životom, a to je da ovdje tranzicija traje cijeli ljudski vijek. Budući da su više liberalno orijentirani, do vrijednosti porodice, nacije i religije manje drže od prethodnih generacija.
U njihovim očima nacija i država zapravo postoje samo da bi se elita pod paravanom nekih ustaljenih vrijednosti držala na vlasti. S druge strane, globalističke poruke su sveprisutne u njihovim životima i teško se mogu oduprijeti lažnom sjaju Zapada koji poručuje “samo dođi i sve što si tražio naći ćeš kod nas” – istaknuo je.
Jurićevo istraživanje i ono što je zaključio odnosi se na iseljavanje iz Hrvatske, BiH i Srbije, stoga njegov pojednostavljeni zaključak odlazaka “gastarbajtera milenijaca” glasi: “Zapad ih vrbuje lažnim sjajem dok ih mi tjeramo nepravdom”.
Dakako, ovo je pojednostavljen prikaz i ne odgovara potpuno realnosti i svima, ali govori o dominantnoj percepciji njihova viđenja stvarnosti – ističe Jurić.
Vrijedna demografska mjera
Kao kritiku Hrvatskoj navodi da je demografski propust što nije privukla Hrvate iz BiH koji su se masovno iselili u München, Beč i Graz.
S jedne strane, hrvatska populacija iz BiH ne bi bila predaleko od svoga zavičaja koji bi povremenim posjećivanjem mogla održavati, a s druge, RH bi svoju potrebu za radnom snagom rješavala bez velikih izdvajanja za troškove za integraciju strane radne snage koja joj je sada neupitno potrebna – ističe.
A za zaustavljanje iseljavanja jedna od ključnih mjera koju u knjizi predlaže je omogućavanje tzv. ekonomije rada od kuće, rada na daljinu.
To može biti vrijedna demografska mjera koja bi mogla usporiti odljev mozgova, ali i mjera koja bi mogla ponovno naseliti ovdašnja velika napuštena područja. Time bi se nesumnjivo postigla bolja raspodjela populacije – kaže, među ostalim, prof. dr. sc. Tado Jurić.
