U 2021. članice EU mogu ukinuti pomicanje kazaljki
Kako su dobrobiti pomicanja kazaljki sata posljednjih godina sve češće bile osporavane, Europski parlament još je početkom veljače 2018. većinom glasova donio rezoluciju kojom bi se ono trebalo ukinuti.
Tom odlukom nije ukinuto ljetno računanje vremena za sve članice EU, nego će one same moći odlučivati o tome.
Tijekom 2021. zemlje članice trebale bi odlučiti o vlastitim režimima: mogu odlučiti zadržati ljetno vrijeme (prema sadašnjem ili modificiranom sustavu ljetnog računanja vremena) ili ga ukinuti. Odbacivanje ljetnog računanja vremena rezultirat će istim vremenom cijele godine (zimskim vremenom), koje po definiciji podrazumijeva mračnije večeri tijekom proljeća i ljeta. No, države mogu slobodno odabrati i da cijelu godinu ostanu na ljetnom računanju vremena.
Kako su se zemlje širom svijeta odnosile prema promjenama vremena?
Plavo: Sjeverna hemisfera ljetna promjena vremena
Narančasto: Južna hemisfera ljetna promjena vremena
Svijetlo sivo: Ranije korištena ljetna ušteda vremena
Tamnije sivo: Nikad nisu pomicale kazaljke
Neusklađivanje bi moglo uzrokovati kaos
Neki europarlamentarci smatraju da bi države trebale imati pravo same odabrati vrijeme koje će zadržati, odnosno da se mogu odlučiti i za trajno ljetno računanje vremena. Drugi pak upozoravaju da će samostalnost u odlučivanju stvoriti probleme za unutrašnja tržišta.
Suprotstavljanje promjenama sata veće je u zemljama na sjeveru, gdje su sezonske razlike u dnevnom svjetlu veće nego na jugu.
Finska je 2019. pozvala na ukidanje ljetnog računanja vremena za cijelu EU, nakon što je peticija prikupila više od 70.000 potpisa građana koji pozivaju na takvu promjenu. U lipnju Finska ima 18.5 sati dnevnog svjetla, ali u prosincu samo 5.5 sati. Odgovarajući podaci za Grčku su 14.5 i 9.3 sata. No, obje zemlje nalaze se u istoj standardnoj vremenskoj zoni - istočnoeuropskom vremenu (GMT + 2).
"Bez dogovora bit će kaosa i problema u zračnom prometu, trgovini..."
Zimska depresija
Skraćenje dana zimi posebno teško pada ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno, kako se kraće kaže, sa zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje razine hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji pojačava simptome zimske depresije, iako inače može ublažiti uobičajenu depresiju.
Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima.
Europljanima je dosta pomicanja kazaljki - većina bi ljetno
U rujnu 2018. objavljeni su rezultati internetske ankete Europske komisije u kojoj su Europljani glasali žele li ukinuti pomicanje satova na proljeće i jesen.
U anketi je sudjelovalo rekordnih 4.6 milijuna ljudi, a preko 80 posto njih glasalo je za ukidanje pomicanja sata.
Većina od 80 posto Europljana glasala je i za to da sat ostane na ljetnom računanju vremena. Tadašnji predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker bio je uvjeren je da će EU prijeći na ljetno računanje vremena. Poručio je kako nema smisla pitati ljude što žele i što misle o nekom pitanju, a potom ignorirati njihovo stajalište.
"Ljudi to žele, mi ćemo to napraviti", zaključio je Juncker.
Zastarjela ideja
Kao što smo već pisali na Indexu, mnogi stručnjaci ističu da je ljetno računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas. Brojna istraživanja pokazala su da ono nema nekih ozbiljnijih utjecaja na potrošnju energije, ako uopće ima ikakvih.
Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao ''Daylight Saving Time'' (DST).
Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austro-Ugarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tijekom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge europske zemlje. Tako danas imamo sustav od kojega do sada nisu odustale ni SAD ni Europa, iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.
Sve glasnija polemika
U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, osobito s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima-uređaji, čije se korištenje produljuje kako se produljuju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane, činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima, pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.
U prilog ukidanju ljetnog računanja vremena govore neki negativni efekti koje pomicanje kazaljki ima na zdravlje.
Prometne nesreće
Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj prometnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i, obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. No autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače osjetljive na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.
Povećanje broja nezgoda na radu
Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara 5.7% učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tijekom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno računanje vremena.
Više srčanih udara
Tim švedskih znanstvenika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 5 posto. Časopis New England Journal of Medicine taj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa, koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu znanstvenici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno s 9 sati na 7.5.
Više surfanja na poslu
Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta dulje u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.
Povećan broj glavobolja
Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške ''klaster glavobolje'', koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.
