Orah – čuva zdravlje srca i štiti od stresa

123
Ovaj ukusan mali plod skriva hiljade tajni dobrog zdravlja – nevjerovatan je izvor vrijednih nutrijenata – prenosi ordinacija.vecernji.hr.

Polažete li ispite na fakultetu ili radite odgovoran posao, orasi će poboljšati memoriju i koncentraciju, ako ste na dijeti oni će u najtežim trenutcima ugasiti glad… Uvrstite li ovu namirnicu na dnevni meni, pozdravite se sa stresom i upalama….

Orasi su daleko zdraviji od brazilskih oraščića, pistacija, pekan oraha, kikirikija, badema, makadamija, cashew oraščića i lješnjaka, poručuju naučnici.

Orah čuva zdravlje srca i krvnih žila

Prema procjenama je samo četvrtina šoljice oraha izvor 90 posto dnevnih potreba omega-3 masnih kiselina koje štite srce smirujući upale te drži razinu holesterola u normalnim granicama.

Orasi sadrže arginin, esencijalni aminokiselinu koja smanjuje visoki tlak. Ova omiljena grickalica sadrži četiri do 15 puta više vitamina E nego drugi orašasti plodovi, a osim što štiti srce i krvne žile, ovaj je vitamin jednako dobar za plodnost.

Mozak voli orahe

Muči li vas pamćenje, na svakodnevni meni uvrstite orahe. Otprilike 15 velikih polovica oraha može pomoći smanjiti oštećenje pamćenja povezano sa starenjem. Možda postoji razlog zašto ovaj plod izgleda kao mozak!

Ako ste na dijeti – jedite orahe

Orasi su također odličan dijetalan izvor vlakana, magnezija, B vitamina, vitamina E i drugih antioksidansa. Orasi jesu kalorični, ali ako ih koristite kao zamjensku hranu (istog broja kalorija) nećete se debljati. 500 kalorija u orasima je isto što i 500 kalorija u kolačima, s tim da su orasi sigurno zdraviji izbor. Znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji otkrili su da samo 4 do 5 polovica oraha uspješno umanjuje osjećaj gladi – što će na kraju uticati na unos kalorija u organizam.

Bez stresa, molim!

Prehrana bogata orasima i orahovim uljem može pripremiti organizam za bolje podnošenje stresa, otkrili su naučnici Pennsylvania State Univerziteta. Oni su prije svega željeli otkriti kako namirnice koje sadrže višestruko nezasićene masti utiču na krvni pritisak tokom mirovanja kao i za vrijeme stresa.