Kefir je kao i jogurt fermentisano mlijeko. Za razliku od jogurta, ima retku konzistenciju.
Takođe se može pohvaliti s tri puta više probiotika od jogurta, zbog čega doprinosi zdravlju crijeva, imunom i sistemu organa za varenje. Uz to, ima nizak sadržaj laktoze, što ga čini sigurnim čak i za osobe osjetljive na mliječne proizvode.
U nastavku pogledajte tri ključne prednosti kefira.
Umiruje crijevni sistem
Hrana bogata probioticima poput kefira pomaže u održavanju osjetljive ravnoteže mikroba u crijevima, što može smanjiti probavne probleme. Pregledom studija iz 2020. utvrđeno je da konzumacija probiotika može da smanji simptome gastroezofagealne refluksne bolesti poput gorušice, mučnine i bolova u stomaku. Istraživači ovu dobrobit povezuju sa probioticima koji pojačavaju imuni odgovor tijela proizvodnjom masnih kiselina poput mliječne kiseline.
Jača kosti
Kefir je bogat kalcijumom i vitaminom K2, koji pomažu u održavanju kostiju jakim i štite od prijeloma. Pregledom studija iz 2018. uočeno je da je vitamin K2 ključan za formiranje novih kostiju i prevenciju propadanja kostiju, što su činioci koji mogu značajno da smanje rizik od prijeloma.
Ublažava stres
Konzumacija kefira kao dio uravnotežene ishrane može doprinijeti smanjenju anksioznosti, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry. Istraživanje je uključivalo studiju u kojoj su dobrovoljci sledili definisani plan ishrane u periodu od četiri nedjelje. Grupa na dijeti jela je hranu pogodnu za creva poput kefira, jabuka i praziluka tokom perioda eksperimenta. Za razliku od njih, kontrolna grupa nije drastično promijenila svoje navike u ishrani.
Istraživači su otkrili da je grupa na dijeti doživjela kratkoročna poboljšanja u odgovoru na stres, dok kontrolna grupa nije pokazala takve rezultate. Jedan od mogućih razloga za to je zdrava ravnoteža crijevnih bakterija koje podstiču proizvodnju hormona zbog kojih se osjećamo dobro, uključujući serotonin.
