Vještački ili patvoreni med preplavio je tržište manjeg bh. eniteta RS, ali i cijele Bosne i Hercegovine i regiona. U prodavnicama prepoznat ćete ga uglavnom po mnogo nižim cijenama nego što je to uobičajno kada je u pitanju pravi med.
Stručnjaci tvrde da je ovaj proizvod, upakovan u telge sa naljepnicama kao livadski, šumski ili kaduljin med, ustvari obični šećerni sirup ili u najboljem slučaju suncokretov med s njim pomiješan. Potrošači su prevareni, a pravi pčelari iznervirani jer se u pitanje dovodi kvalitet meda koji proizvode u svojim domaćinstvima.
Na kućnom pragu med kupite za 5 KM
Prema riječima Darka Markovića, predsjednika Udruženja pčelara RS, pčelarstvo se susreće sa veoma ozbiljnim problemom falsivikovanja meda na tržištu.
"Po meni, taj problem je dvojake prirode. Prvi je falsifikovanje ili razrjeđivanje jeftinim šećernim sirupima koji se nalaze u trgovinama, a drugo je med koji se prodaje u vidu slatke supstancije na kućnom pragu gdje prevaranti, idu od vrata do vrata, biraju starije stanovništvo i nude 'pravi med'", ističe Marković i dodaje da je još degutantnija situacija cjenjkanje na vratima gdje prevaranti med prvo prodaju po 25 maraka da bi, uz različite izgovore da med prodaju zbog bolesti u porodici, snizili cijenu i na deset konvertibilnih maraka.
"Imam informaciju od prije nekoliko dana da je u selu Gornja Lupenica kod Dervente, gdje i ja imam jedan od pčelinjaka, vještački med na kućnom pragu prodat po cijeni od samo pet maraka", naglasio je Marković.
Pčelar Zoran Đurović iz Rudog smatra da je najbolja borba protiv ovakve prodaje meda edukacija stanovništva. "Smatram da trebamo raditi na edukaciji građana po pitanju kupovine meda, te da ih savjetujemo da isti uzimaju od pčelara koje poznaju i kojima vjeruju jer je to trenutno najbolja opcija", kategoričan je Đurović.
Ni mnoge evropske zemlje ne mogu da riješe ovaj problem
Inspekcija je objavila da će se na uzorcima uzetim iz prodavnica vršiti laboratorijska analiza meda, a o rezultatima će javnost biti obavještena. Da li će akcija, koja se provodi u zadnji čas imati i svoje efekte? Predsjednik Udruženja pčelara iz Višegrada, Aleksandar Masal, kaže kako ne očekuje neki veliki benefit za pčelare, jer i mnogo razvijenije zemlje u Evropi nisu uspjele da inspekijskim putem iskorjene patvoreni med.
"Ja bih pokrenuo inicijativu ispred Udruženja pčelara na nivou države da se pokušamo izboriti da med lokalnih proizvođača bude na policama marketa pored patvorenog meda koji se trenutno prodaje u radnjama. Znamo da proizvodnja organske hrane u RS nije dovoljno razvijena, ali sve što se organski proizvede, proda se po mnogo višim cijenama od obične komercijalne proizvodnje, što znači da kupaca ima", ističe Masal.
On smatra da bi prodaja pravog meda po cijeni od 25 KM na rafovima pored patvorenog od po 10 KM, bila velika pobjeda domaće prozvodnje pčelinjih proizvoda.
"Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo da olakša registraciju gazdinstava i punionica meda putem zakonskih regulativa kako bi se za što manje novca registrovalo legalno tržište meda", naglašava ovaj pčelar iz Višegrada.
Prema evidencijama i istraživanjima, u Bosnu i Hercegovinu se godišnje uveze oko 2.000 tona meda, uglavnom sumnjivog kvaliteta od čega bar trećina otpada na RS.
Foto: Cazin.net/CGPT
