Pitali smo: Kako se zaštititi i izbjeći zaraze nakon obilnih poplava koje su pogodile BiH?

.
Loše vrijeme, velike količine padavina, i izlivanje rijeka širom Bosne i Hercegovine napravilo je (i pravi) mnoge probleme građanima. Treba naglasiti i da su obimne količine kiše prouzrokovale štetu i mnogim poljoprivrednicima, a pored zemlje, plantaža, voća, ljudi, ugrožene su bile i životinje.

Poplave u Nahorevu 

O poplavama koje u zadesile BiH, zaštiti i evakuaciji, razgovarali smo sa Mirsadom Medićem, pomoćnikom direktora za mjere zaštite spašavanja u Kantonu Sarajevo.

"Što se tiče posljednje situacije po pitanju poplava koje su zadesile Krajinu i jedan dio RS, moram naglasiti da u Kantonu Sarajevo nismo imali većih posljedica. Došlo je do naglog porasta rijeka, do nivoa kada se obavještavaju strukture Civline zaštite.

Krajem maja smo dobili obavijest da je na području Nahoreva došlo do izlijevanja potoka, usred bujičnih voda. Lično sam otišao na lice mjesta i provjerio situaciju. Poplavljeno je nekoliko objekata, a zatim je proglašeno stanje prirodne nepogode, što podrazumijeva da se mogu angažovati sva sredstva za otklanjanje posljedica," navodi Medić.

Redovni režim rada 

On ističe da u sklopu Civilne zaštite KS postoje službe koje se bave zaštitom spašavanja ljudi i materijalnih dobara. 

"Kada je riječ o zaraznim bolestima, u Civilnoj zaštiti KS postoje službe zaštite spašavanja koje se formiraju u raznim preduzećima u zavisnosti koje mjere imamo. Ukupno postoji 14 mjera zaštite i u skladu s tim, s pravnim licimima smo formirali određene službe koje se bave time. Navest ću za primjer kontrolu vode koje radi Zavod za javno zdravstvo, a naša služba redovno izvještava oko prisutnosti mikroorganizama koje se nalaze u vodi. Inače to je redovni režim rada, a kada je u pitanju zaštita građana treba poduzeti značajne mjere.

Kada dobijemo informacije od Federalnog hidrometeorološkog zavoda da će doći doći do povećanih padavina na određnom lokalitetu, mi kao KUCZ napravimo upozorenje svim pravnim licima, općinama, građanima i organima vlasti da aktiviraju svoje planove u zaštiti spašavanja. To su procjene, pa tek onda slijedi realizacija u smislu zaštite i spašavanja. Što se tiče zakona o zaštiti spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, Službene novine 39/03, 22/06 i 43/10 imamo jedno poglavlje koje se odnosi na ličnu i uzajamnu zaštitu ljudi i materijalnih dobara. To podrazumijeva da svaki građanin ima pravo i obavezu da učestvuje u spašavanju.  Prvi korak je da iz prizemlja odmah izvade hranu i osnovne lične stvari, i time građanin postaje aktivni učesnik odbrane od poplava", kazao je Medić.  

 

Foto:Radio Sarajevo