Od jeseni 2026. godine Bosna i Hercegovina ima posebno mjesto u ponudi platforme Zefaaf, aplikacije koja se predstavlja kao “vodeća svjetska islamska platforma za brak”.
Na njenoj web stranici stoji poziv “Putujte s nama u Bosnu i Hercegovinu”, a program pod nazivom “Family bonding – free for girls” (Porodično povezivanje – besplatno za djevojke) ima jasno istaknutu cijenu: 500 eura.
Za taj iznos, prema opisu same platforme, zainteresovani muškarci dobijaju pripremu “dosijea”, organizovane terenske posjete i susrete “s porodicama i djevojkama iz Bosne i Hercegovine zainteresovanim za ozbiljan brak”, praćenje “preliminarnog prihvatanja”, prisustvo prvom događaju Zefaafa u BiH i – što je posebno važno – službeno pozivno pismo kao podršku zahtjevu za vizu BiH. Naknada je, kako piše, “jednokratna, dok ne pronađemo vašeg životnog partnera”. Za žene i članove bosanske zajednice učešće je besplatno.
Krajem oktobra priča je eksplodirala u regionalnim medijima pod naslovima o “suprugama za 500 eura”, piše Oslobođenje.
Iza senzacionalizma, međutim, stoje ozbiljna i neodgovorena pitanja: ko je pravno odgovoran za ovu djelatnost, ko provjerava muškarce koji dolaze, i šta se dešava sa ženama nakon što brak bude sklopljen.
Kako platforma posluje
Zefaaf (arapski: “vjenčanje”) djeluje na tri nivoa:
Aplikacija – Besplatna registracija uz plaćene pretplate. Nudi “pametno” spajanje parova, uključivanje staratelja (velija), video “šerijatsko viđenje” uz prisustvo porodice mlade, savjetnike, grupne chat sobe i, prema opisu u Google Playu, “certificiranog šerijatskog matičara” za ovjeru bračnih ugovora u Evropi i zapadnim zemljama. Aplikacija ima i sistem preporuka u kojem korisnici skupljaju bodove i nagrade (npr. VIP pretplatu) za dovođenje novih članova.
VIP usluga – Tim Zefaafa “traži umjesto vas”, predlaže kandidate i prati klijenta tri mjeseca. Postoji i usluga “susreta uživo u vašoj zemlji”, koja počinje Zoom razgovorom sa “porodičnim savjetnikom”.
Događaji i putovanja – “Islamski bračni forumi” u Holandiji (najavljen je skup 10. januara na adresi Churchillplein 10 u Hagu) i “Bosanski bračni program”, koji platforma opisuje rečenicom: “putujemo s vama i preuzimamo koordinaciju, praćenje i direktne susrete s Bosankama i njihovim porodicama”.
U historiji verzija aplikacije na App Storeu platforma je zabilježila: pokretanje usluga u balkanskim zemljama, početak “putovanja Zefaafa u Bosnu” 11. septembra 2026, otvaranje “podružnice u Bosni” i prijem profila mladića, djevojaka i porodica iz BiH.Kupuj mape
Platforma na blogu na više jezika objavljuje tekstove o “putovanjima Zefaafa u Bosnu” kao načinu da se “traži supruga”, uz napomenu da ne garantuje rezultat. Prijave se, prema tim tekstovima, obavljaju preko Telegram kanala.
Brojke koje se ne slažu
Na naslovnoj stranici Zefaaf tvrdi da ima više od 3,6 miliona registrovanih članova, 453.000 “sretnih klijenata” i oko 92.000 “uspješnih priča”. Na stranici “O nama” broj sretnih klijenata je 366.484. Na istoj naslovnoj stranici, ispod mape svijeta, piše “12k korisnika”, a na stranici bosanskog programa “više od 10.000 korisnika”. Aplikacija na App Storeu u pojedinim zemljama ima tek nekoliko ocjena, a analitički servisi kao datum prvog izdanja iOS verzije navode oktobar 2025. godine. Razlika između tvrdnji o milionima i stvarnih tragova na tržištu aplikacija je red veličine – i vrijedi je ponuditi platformi na komentar.
Odakle je i ko su vlasnici
Ovo je najslabija tačka platforme u pogledu transparentnosti.
Facebook stranica Zefaafa navodi Amsterdam kao lokaciju, a X (Twitter) profil adresu Gustav Mahlerlaan 2970. Ta adresa pripada poslovnoj zgradi “The Edge” u amsterdamskoj Zuidas četvrti, koja je poznata kao sjedište konsultantske kuće Deloitte u Holandiji. Nije jasno da li Zefaaf tu ima stvarnu kancelariju, iznajmljeni virtuelni ured ili je adresa samo navedena.
Prema portalu ljportal.com, platformu je osnovao “dr. Tariq bin Zahw”. Na web stranici Zefaafa, u galeriji “uticajnih ličnosti”, figurira “Dr. Tarek bin Zahw” s opisom “osnivač i tvorac ideje”. Javno dostupnih biografskih podataka o ovoj osobi, njenoj stručnoj tituli ili drugim poslovnim aktivnostima nismo pronašli.
Ni Uslovi korištenja ni Politika privatnosti (obje ažurirane 10. septembra 2026.) ne navode naziv firme, matični broj, sjedište ni odgovorno lice. Kao “operater” se navodi samo “Zefaaf Platform” i njen “Šerijatski odbor”, a kao kontakt samo e-mail adresa. Politika privatnosti poziva se na prava iz GDPR-a, ali ne imenuje kontrolora podataka – što je obavezan element prema evropskom pravu.
Facebook stranica ima oko 370.000 pratilaca, Instagram oko 44.000. Sadržaj je pretežno na arapskom, a X nalog postoji od maja 2021. godine.
Platforma se reklamira desetinama arapskih propovjednika i influensera s milionskim brojem pratilaca – egipatskim, saudijskim, jordanskim, palestinskim. To ukazuje na to da je ciljna publika prije svega arapsko govorno područje i arapska dijaspora u Evropi.
Dakle, Zefaaf je, prema dostupnim podacima, platforma s arapskim osnivačem i publikom, s deklarisanim sjedištem u Holandiji, čiji pravni subjekt nije javno identifikovan.
Šta je objavljeno u BiH i regionu
Do sad aje objavljeno da je 500 eura “osnovna administrativna naknada” koju muškarci iz inostranstva plaćaju za pristup bazi i troškove terenskog rada u BiH. Da postoje VIP programi namijenjeni imućnijim klijentima, uključujući muškarce iz zaljevskih zemalja, i da timovi agencije dolaze u lokalne zajednice, kontaktiraju djevojke i porodice i organizuju susrete, uz garantovanu diskreciju. Navodi se da Zefaaf radi na otvaranju lokalnih podružnica u BiH, te da osnivači odbacuju optužbe o vezi s trgovinom ljudima i tvrde da je riječ o zakonitom i dostojanstvenom povezivanju muslimanskih porodica.
Kritičari između ostalog upozoravaju na komercijalizaciju braka, iskorištavanje teške ekonomske situacije mladih žena i rizik od trgovine ljudima. U javnosti su se pojavile i tvrdnje o vezama pojedinaca s radikalnim krugovima te o natpisima povezanim s tzv. Islamskom državom na nekim snimcima – ali su sami portali naglasili da te tvrdnje nisu potvrđene i da zahtijevaju provjeru nadležnih organa.
Do danas javno ne postoje informacije o reakciji Islamske zajednice u BiH, MUP-ova, SIPA-e, Državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima ni Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.Kupuj mape
Međutim reakcije se pojavljuju na Facebook stranicama, a između ostalih grupa “Bošnjaci” izdala je upozorenje.
“Upozoravamo javnost, posebno mlade Bošnjakinje da se pojavila grupa ljudi koja obilazi bosanske gradove i nudi brakove. Nadležni bi trebali reagovati na ove aktivnosti nekakve organizacije, ispitati šta im je namjera i rezultati jer dolaze u kafiće u blizini medrese, gdje uglavnom dolaze učenici medrese objašnjavajući da arapske neženje, ali i oni kojima treba druga, treća i četvrta žena, na ovom mjestu mogu upoznavati djevojake za ženidbu. Predstavljaju bosanske muslimanke kao one koje traže malo mehra i gdje svadbe traju po par sati. Upozoravamo javnost da se s njima kreću i neki Bošnjaci, koji se često mogu vidjeti u društvu imama i muftija i na vjerskim programima”, navodi se u upozorenju.
Upozorenje je stiglo nakon što je na Facebooku objavljen video “gospodina iz Egipta” koji u sarajevskom kafiću “Divan” predstavlja rad svoje aplikacije za upoznavanje.
Tragom tog videa, na Facebooku su mogu naći i druga upozorenja, u jednom od njih se navodi da je neimenovani “Egipćanin iz Holandije” primijećen u BiH i da pomenuti u Nizozemskoj ima aplikaciju za neženje.
“Bilo kako bilo, doći u jedan kafić u blizini medrese, a zatim hodati po Bosni i Hercegovini, gdje uglavnom borave učenici medresa i pobožni vjernici, te arapskim neženjama, ali i onima kojima treba druga, treća ili četvrta supruga, predstavljati našu zemlju kao mjesto za upoznavanje djevojaka radi ženidbe, uz priču da su bosanske muslimanke one koje traže malo mehra i da svadbe traju svega nekoliko sati – PRESTRAŠNO JE! Prvo, ne znam kako su oni koji su ga vodali po Bosni mogli dopustiti da se naše djevojke i žene predstavljaju kao roba na pijaci. Drugo, ne mogu razumjeti kako je moguće da čovjek iz Bosne, koji ga očigledno voza i pomaže mu u svemu tome, takve stvari smatra normalnim, kao da je sasvim u redu nuditi žene na takav način. Stvarno mi se počelo gaditi to što su se pojedinci prodali Arapima za šaku eura! Treće, zamolio bih alime, daije, vjernike i roditelje da skrenu pažnju djeci i omladini na ovu pojavu”, navodi se između ostalog.
Naknadno se na svojim društvenim mrežama oglasili i vlasnici pomenutog kafića.
“Povodom videa koji je objavljen na društvenim mrežama, a u kojem je naš ugostiteljski objekat predstavljen na pogrešan i nedostojanstven način, osjećamo potrebu da se javno oglasimo i jasno ogradimo od takvog načina predstavljanja našeg objekta i naših vrijednosti! Naglašavamo da navedeni sadržaj nije nastao uz našu saglasnost, niti je autor imao odobrenje za snimanje. Stavovi i poruke izneseni u videu isključivo su odgovornost autora i ni na koji način ne predstavljaju vrijednosti, stavove niti način poslovanja Divana. Radimo na tome da video bude uklonjen, a njen autor i platforma će biti prijavljeni nadležnim insitucijama, a pristup našem objektu trajno zabranjen. Našu reputaciju i odnos sa našim gostima gradimo više od 20 godina i gosti su nam uvijek na prvom mjestu. Vaša privatnost, dostojanstvo, sigurnost i osjećaj ugode predstavljaju vrijednosti od kojih mi ne odstupamo”, poručili su.
Nije prvi put
BIRN/Justice Report je još 2016. pisao o rastućem broju brakova u kojima Bosanke postaju druge ili treće supruge imućnih muškaraca iz arapskih zemalja, uz pristanak oca ili brata. Ti brakovi sklapani su samo vjerski, pred osobama koje izdaju papir bez pravne važnosti. Sarajevski muftija tada je izjavio da IZ BiH nema podataka o toj pojavi, a advokati podsjećali da je poligamija u BiH zabranjena i da se šerijatsko pravo ne primjenjuje. Zefaaf u “Uslovima korištenja” formalno zabranjuje privremene (mut'a), kratkoročne i “običajne” brakove – ali ne spominje poligamiju niti zahtjev za prethodnim građanskim brakom.Kupuj mape
Zefaaf kombinuje dva modela koja su globalno pod lupom:
Međunarodne “bračne ture”. Južnokorejske i kineske agencije su godinama vodile muškarce u Vijetnam i Kambodžu na višednevne ture na kojima bi birali nevjestu. Međunarodna organizacija za migracije (IOM) zabilježila je da je muškarac plaćao do 20.000 dolara, a porodica mlade dobijala oko hiljadu – ostatak bi zadržavali posrednici. State Department je 2007. godine takve brakove posredstvom agencija u Koreji okarakterisao kao oblik trgovine ljudima. Vijetnam je zabranio komercijalno bračno posredovanje, Kambodža je privremeno zabranila brakove sa strancima, Koreja je 2007. donijela poseban zakon o regulaciji agencija (između ostalog, zabranu reklama koje sugerišu trgovinu ljudima), a Kina je pokrenula akcije protiv online posrednika. SAD su 2005. donijele zakon IMBRA, koji agencijama nalaže da ženi prije kontakta dostave informacije o prošlosti muškarca i o njenim pravima.
Istraživanja (npr. rad u Virginia Journal of International Law iz 2011.) pokazuju da su žene koje dolaze preko ovakvih posrednika izložene visokom nivou porodičnog nasilja i da proces često uključuje lažna obećanja koja po međunarodnom pravu mogu predstavljati trgovinu ljudima. Postoji i suprotan glas: antropologinja Nicole Constable tvrdi da veza između posrednika i trgovine ljudima nije uvjerljivo dokazana i da se dio ovih žena svjesno i slobodno odlučuje na takav put.
Muslimanske aplikacije za brak. “Muzz”, “SingleMuslim” i slične platforme suočavaju se s kritikama zbog lažnih profila, ucjena i prevara. Britanska organizacija Muslim Women's Network dokumentovala je slučajeve muškaraca koji namjerno ciljaju ranjive žene i izvlače od njih desetine hiljada funti, a policija u Dubaiju upozoravala je na kriminalne grupe koje objavljuju lažne bračne oglase. U Indiji je razotkriveno više prevaranata koji su preko bračnih sajtova obmanuli desetine žena.
Za razliku od aplikacija “Muzz”, “SingleMuslim”, Zefaaf odstupa od uobičajenog jer organizuju putovanja muškaraca u BiH, pišu im pozivna pisma za vize i pozicioniraju žene jedne nacionalnosti kao “ponudu” za koju jedna strana plaća, a druga ne.
Pravna strana
U Bosni i Hercegovini bračno posredovanje samo po sebi nije krivično djelo. Problem nastaje ako postoje elementi prisile, prevare, obmane, zloupotrebe teškog položaja ili davanja koristi licu koje ima kontrolu nad drugim radi eksploatacije – što su elementi trgovine ljudima prema članu 186 (međunarodna trgovina ljudima) i 186a (organizovana) Krivičnog zakona BiH, odnosno članu 210a i 210b KZ FBiH, članu 145 KZ RS i odgovarajućim odredbama u Brčko distriktu. Prisilni brak je kao oblik eksploatacije prepoznat u izvještajima Državnog koordinatora.
Vjerski brak u BiH nema pravno dejstvo, a prema Porodičnom zakonu FBiH, brak se sklapa pred matičarom i dva svjedoka. Vjerski obred bez građanskog vjenčanja ne proizvodi pravne posljedice – žena nema zakonska prava supruge (imovina, izdržavanje, nasljeđivanje). Poligamija je zabranjena. Ako Zefaafov “šerijatski matičar” ovjerava ugovore bez prethodnog građanskog braka, žene ostaju bez pravne zaštite.
Ponuda “službenog poziva” za vizu BiH otvara pitanje ko je pozivar. Pozivno/garantno pismo u BiH mora izdati pravno ili fizičko lice registrovano ili nastanjeno u BiH, koje preuzima odgovornost za stranca.
Organizovanje putovanja uz naplatu u BiH po pravilu zahtijeva registrovanu i licenciranu turističku agenciju. Da li Zefaaf ima registrovano privredno društvo ili podružnicu u BiH, nismo mogli utvrditi.
Također, platforma prikuplja fotografije, video-snimke, glasovne poruke i podatke o vjerskoj pripadnosti – posebnu kategoriju podataka. Zadržava pravo da nadzire razgovore. Ako ima aktivnosti u BiH, podliježe Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH.
S druge strane, BiH se godinama nalazi u drugoj kategoriji izvještaja State Departmenta o trgovini ljudima, uz upozorenja o slabim kaznama, neusklađenim zakonima i nedostatku kapaciteta za istrage.
FOTO: Screenshot/ Društvene mreže
