Promjena odnosa snaga u američkom Kongresu mogla bi otvoriti novo poglavlje u odnosima Washingtona prema proruskom Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata i njegovoj političkoj mreži.
Kako je navedeno i u jučerašnjoj analizi Vijesti.ba, nakon pobjede demokrata i preuzimanja većine u oba doma Kongresa Dodik više ne može računati na istu konstelaciju i podršku u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). I lobistički aranžmani entiteta Republika Srpska, vrijedni gotovo deset miliona KM budžetskog novca, mogli bi se naći pod pojačanim nadzorom.
Ko će isplivati iz komisija?
Stručnjaci upozoravaju da bi nova parlamentarna većina mogla otvoriti pitanja finansiranja lobiranja, transparentnosti ugovora i stvarnih ciljeva političkog djelovanja kompanija koje rade za vlasti u RS-u. Posebno bi mogla biti problematična povezanost pojedinih lobista s ljudima iz najbližeg kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Faris Kočan, docent Fakulteta društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani, smatra da bi se veći interes demokrata za vanjskopolitičke aktivnosti mogao odraziti i na Dodikove lobističke aranžmane.
"Kompanije koje su puno uvezane za Dodika, sankcije, lobisti – taj dio će isplivati sigurno unutar tih komisija", ocjenjuje Kočan.
Prema njegovim riječima, nova većina mogla bi kroz rad kongresnih komisija otvoriti pitanja djelovanja lobističkih kompanija i političkih veza koje su godinama građene u Washingtonu. Posebno ističe da bi proruska politika vlasti u RS-u mogla ponovo postati predmet ozbiljnijeg interesovanja američkih demokrata.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), smatra da promjena odnosa snaga u Kongresu može otvoriti prostor za detaljniju kontrolu lobističkih aranžmana, njihovog finansiranja i zakonitosti.
U fokusu bi, kaže, mogla biti pitanja ko finansira lobiranje, kakve se usluge i protivusluge razmjenjuju te da li se sve odvija u skladu s američkim zakonima.
Posebno bi se mogla pojačati kontrola primjene Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), uz mogućnost kongresnih istraga i uključivanja Ministarstva pravde SAD-a, navodi Detektor. Bećirović, ipak, upozorava da samo lobiranje za strane interese nije nezakonito, ali da prikrivanje nalogodavaca, korupcija i nedozvoljeni finansijski tokovi mogu dovesti do pravosudnih istraga.
Šta su zagovarali?
Vlasti RS potrošile su gotovo deset miliona KM budžetskog novca na lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. Novac građana korišten je za političku ofanzivu prema Trumpovoj administraciji, ali i za troškove poput ručkova, skupih letova i stanova u Banjoj Luci.
Cilj dijela tih aktivnosti, prema ocjenama stručnjaka, bio je predstavljanje politike vlasti RS-a u Washingtonu, uključujući i zagovaranje nezavisnosti ovog entiteta od Bosne i Hercegovine. Takav cilj bio je naveden i u ugovoru s kanadskom kompanijom Dickens & Madson.
Najmanje trojica saradnika američkog predsjednika prisustvovala stranačkom skupu SNSD-a pred izbore u Bosni i Hercegovini. Među osobama identificiranim na skupu bili su Alex Garcia, partner u lobističkoj firmi koju plaća Vlada RS-a, Trumpov saradnik James Blair i advokat Andrew H. Smith, dok je jedna osoba ličila na Chrisa LaCivitu, jednog od menadžera Trumpove posljednje predsjedničke kampanje.
Prema pisanju Politica, Trump je poručio da će prekinuti veze s Blairom i LaCivitom ukoliko utvrdi da njihov konsultantski rad za strane klijente predstavlja sukob interesa.
Posebnu pažnju izazvala je i Katie Wiles, kćerka Trumpove šefice osoblja Susie Wiles, koja je prema pisanju američkih medija objavila fotografiju s ministrom unutrašnjih poslova RS-a Željkom Budimirom na strelištu u Laktašima, navodeći da je u entitetu boravila poslovno, ali i radi zabave.
Samo tokom posljednjih godinu dana Vlada RS-a potpisala je više novih ugovora s američkim lobističkim kompanijama. Među njima je višemilionski ugovor s McGinnis Lochridge LLP, kao i ugovor s kompanijom Lucas Compton LLC, vrijedan gotovo milion KM, za promociju političkih poruka vlasti RS-a prema američkoj administraciji, Kongresu i medijima.
Krajem 2025. godine potpisan je i ugovor vrijedan dva miliona dolara s kompanijom Madisson K. Consulting, koju je Ivan Mišić osnovao u Banjoj Luci samo nekoliko sedmica ranije. Od ukupnog iznosa, prema ranijim izvještajima, Mišiću je u prvoj tranši isplaćeno 1,3 miliona KM.
U septembru 2026. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine zabranio je budžetsko finansiranje lobiranja iz Republike Srpske čiji su ciljevi suprotni Ustavu BiH i odlukama državnih institucija.
Mogu li mu vratiti sankcije?
Kočan smatra da Dodik ima razloga za zabrinutost, uprkos njegovim vezama s Trumpovim političkim krugom. Nova većina mogla bi, između ostalog, preispitivati i odluku o ukidanju američkih sankcija Dodiku i njegovim saradnicima.
U oktobru 2025. godine Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a uklonio je Dodika i njegove bliske političke saradnike sa liste sankcionisanih osoba.
"Dodik u suštini ostaje više ili manje sam u toj igri", ocjenjuje Kočan, ukazujući i na slabljenje političkih saveznika poput Viktora Orbana i Aleksandra Vučića.
Bećirović smatra da bi za američke lobističke kompanije posljedice mogle biti prije svega poslovne i reputacijske. Angažman za klijente čije su političke aktivnosti kontroverzne može ugroziti njihov ugled i pristup centrima odlučivanja u Washingtonu.
"Nijedna ozbiljna lobistička kuća ne želi zbog jednog klijenta ugroziti vlastiti ugled, poslovne odnose i pristup centrima političkog odlučivanja u Washingtonu", upozorava Bećirović.
Primjer mogućih posljedica već je zabilježen u slučaju Paola Zampollija, Trumpovog dugogodišnjeg prijatelja i nekadašnjeg izaslanika za globalna partnerstva, koji se u februaru 2026. sastao s Dodikom u Banjoj Luci. Nakon što je Politico objavio detalje njihove komunikacije, Zampolli je smijenjen s funkcije.
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen ranije je upozorila na angažman ljudi iz Trumpovog političkog kruga u Republici Srpskoj, ocjenjujući da je riječ o zarađivanju novca na štetu Bosne i Hercegovine i njenog jedinstva.
Pitanje koje se sada otvara jeste hoće li demokratska većina u Kongresu zatražiti detaljniji uvid u milione dolara potrošene na lobiranje za vlasti RS-a i hoće li političke veze koje su Dodiku omogućile povratak u američke krugove moći opstati pod novim pritiskom iz Washingtona.
FOTO: X
