Opština Bosanski Petrovac, zbog planine Grmeč i njenog šumskog bogatstva, često se smatra plućima Krajine. Grmečka visoravan je također, zbog svog kraškog sastava i vodopropusnosti, izuzetno važna za akumulaciju podzemnih voda koje pune izvorišta sliva rijeka Une i Sane.
Nije šija, nego vrat
Područje nije dovoljno zaštićeno, mještani na to već godinama ukazuju, boreći se za zaštitu prirodnog fenomena vrtača i šireg ekosistema, pogotovo zbog najava o gradnji regionalne deponije. A proteklih sedmica, zbog velikih požara, šumsko bogatstvo Grmeča je bilo ugroženo.
– Opasnost još nije prošla, požar nije skroz stavljen pod kontrolu. Iako je stabilno stanje, još ima korijenja drveća pod zemljom koje tiho tinja i nikad se ne zna kad može izbiti ponovo na površinu. I onda svaki dan imamo dežuru, odnosno u toku radnog vremena je jedna ekipa, a poslije radnog vremena dežura druga. To je tako već sedam dana, možda i više, dok ne budu ozbiljnije padavine. Mi štetu još nismo procijenili, a ona je sigurno ogromna, tu priče nema. Štetu imamo u vidu uništene drvne mase i gotovih sortimenata, te dugoročno i kod stabala koja će tek biti predmet uklanjanja i sječe jer su gorjela, kazao nam je doktor šumarskih nauka iz Bosanskog Petrovca Haris Mešić.
U Bosanski Petrovac su nedavno dolazile i ekipe Šumarskog fakulteta Sarajevo, kao i predstavnici resornog ministarstva FBiH, prepoznajući značaj ovi prastarih četinarskih šuma.
– A kada to učinimo, ostaje nam jako oskudan teren koji je bio brana zaštićenom području, tako da ostajemo izloženi šteti od vjetra. To je kraški teren, to je slabo korijenje, a smrča koja je gore, ona se plitko zakorjenjuje. I to će sada biti veliki izazov, veliki problem, kazao nam je Haris Mešić.
Šumskim radnicima i vatrogascima, kada je bilo najteže, mnogo su pomogli mještani, članovi planinarskih, sportskih i ekoloških udruženja. Predstavnica Petrovčana Sanja Stojanović smatra da se mora nastaviti borba za zaštitu prirode, kako od požara, tako i od opasnosti koje donosi deponija, a koja još nije izbačena iz opštinskog prostornog plana.
– Evo u čemu je problem. Federalno Ministarstvo okoliša i turizma je usvojilo taj nacrt plana, s tim da je u njega unesena izmjena da se mikrolokacija Bosanskog Petrovca briše i premješta na Unsko-sanski kanton kao širi pojam, a onda će oni naknadno odrediti lokaciju. Znači, nije šija, nego vrat. Međutim, oni još ništa nisu javno objavili. Nema informacije, ni odluke, ni plana što su morali po zakonu da postave, kazala nam je Sanja.
Iako prašume u Bosanskom Petrovcu, Paljica, Lom i Crni vrh, imaju neki nivo zaštite, prirodni fenomen vrtača na Grmečkoj visoravni trenutno nema nikakav zvanični zakonski stepen ustavne niti kantonalne zaštite unutar Federacije BiH.
Zaštita vrtača
– Mi hoćemo da zaštitimo vrtače zato što su povezane do samog vodnog izvorišta Smoljane. Poslije toga se vežu Smoljansko, Janjilsko, Bravsko i Kapljuh polje, plus Klenovac, te podzemnim putem se ulijevaju u Sanicu iz čijeg se izvora, pumpama kroz vodovod, napaja cijeli Bosanski Petrovac. Nama se ta voda opet vraća i mi moramo imati čistu i zaštićeno prirodu. Vrtače se tu ponašaju kao pore Grmeča, polazne tačke gdje se prikuplja velika količina podzemnih voda koje na kraju sačinjavaju Unac, Unu, Krušnicu, Sanicu i još sedam rijeka u Sanskom Mostu. Vi pogledajte vrtače pri ovoj suši sad, jedino su one zelene i predstavljaju izvor hrane za stoku i šumski životinjski svijet. Bez njih, sve bi bilo pustoš, upozorava Sanja.
Prirodni fenomen vrtača predstavlja jedan od najfascinantnijih i najpravilnijih primjera kraškog reljefa na cijelom dinarskom masivu. Kako je Grmečka visoravan građena od čistog krečnjaka i dolomita koji su izrazito podložni hemijskom trošenju, procesom formiranja koji je trajao milionima godina, površinske vode i kišnica prodirale su kroz njih i u konačnici obogatile i oblikovale prirodu Unsko-sanskog kantona. Konačno je došlo vrijeme da im se posveti zaslužena pažnja.
Foto: Cazin.net/CGPT
