Poslanici raspravljali o zabrani zloupotrebe pojma genocida, poručili da zakon nije potreban

.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je, nakon što je prihvaćen prijedlog poslanika Snježane Novaković-Bursać (SNSD) i Jakova Galića (Srpski klub) da se Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocida razmatra po hitnom postupku, obavi raspravu o predloženom zakonskom rješenju.

 

U predloženom zakonu navedeno je da se njime uređuje zabrana zloupotrebe pojma genocida, na način da se zloupotreba pojma genocida propisuje kao novo krivično djelo, kao i krivična sankcija za to djelo.  

Poslanica Novaković Bursać je tokom diskusije kazala da se radi o zakonu koji ima za cilj da se zakonski regulira zloupotreba termina genocid i svega onoga što može proisteći iz te zloupotrebe u smislu poticanja na mržnju i netrpeljivist usmjerenih prema bilo kojoj grupi ili teritorijalnoj cjelini.

Citirala je odredbe predloženog zakona kazavši da "onaj ko govori ili piše ili na drugi način učini javno dostupnim tekstove, slike ili svako drugo predstavljanje ideja o genocidu, omalovažavajući ili izlažući javnoj poruzi Bosnu i Hercegovinu, Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko Distrikt BiH, kao i grupu osoba ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, vjere, porijekla, državne, nacionalne ili etničke pripadnosti, a na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv BiH, RS-a, Federacije BiH i Brčko Distrikta BiH, kao i takve grupe osoba ili člana te grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".

Poslanik Adil Osmanović (SDA) je kazao da bi se ovaj prijedlog zakona mogao, na neki način, razumjeti, "da nam se nije desio period 1992-1995 godina i da mi danas vodimo raspravu šta je to genocid, šta je pojam gencida itd".

"Ali, na žalost, u našoj državi Bosni i Hercegovini, po presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kojeg su osnovale Ujedinjene nacije, desio se najveći ratni zločin, zločin genocida. Na žalost, kolegice i kolege predlagači ovog zakona, u državi BiH, u manjem bh. entitetu, u Podrinju, u gradu Srebrenica, po presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, se desio genocid. To je nešto sa čim se mi moramo suočiti", istaknuo je Osmanović.

Prema njegovim riječima, negiranje genocida se nikada ne smije prihvatiti, jer prihvatanjem se nanosi ogromna patnja žrtvama.

Naglasio je da je negiranje posljednja faza genocida koja se često smatra drugim ubistvom i koja traje još dugo pošto je sam fizički zločin počinjen.

"Kada je u pitanju ovaj prijedlog zakona, ovaj prijedlog zakona nije zamjena za kako mi to kažemo Inzkov zakon, već je ustvari usmjeren protiv implementacije ovog zakona", smatra Osmanović.

Prema njemu, ovo nije iskren prijedlog zakona ako je u pitanju genocid i kažnjavanje svih onih koji su ga počinili.

Poslanik Zukan Helez (SDP BiH) je kazao kako misli da je ovo jedna provokacija za bh. javnost, a posebno za žrtve genocida, dok je njegov kolega iz kluba Nermin Nikšić kazao da njemu ovaj zakon "uopšte ne treba", jer nikada nije zloupotrebljavao niti ima namjeru da zloupotrebljava ono što dešavalo u prošlosti.

"Ne radi se o kolektivnoj odgovornosti, ne radi se o optuživanju jednog naroda. Ali je činjenica da je zločin genocida počinjen, postoje oni koji su osuđeni i postoje pravosnažno utvrđene činjenice i pravosnažne presude", kazao je Nikšić.

Poslanici su okončali raspravu o predloženom zakonu, a o njemu će se izjasniti nakon što iscrpe raspravu o svim tačkama dnevnog reda.