Posljedice nedolaska dijaspore u BiH: Neimaština stigla u seoska domaćinstva

.
Sve je manje hrane zbog Covida, Merhamet u Krajini osjeti nedolazak dijaspore, dok sve više ljudi sa sela traži donaciju u hrani

Regionalni odbor Muslimanskog dobrotvornog društva Merhamet u Bihaću organizuje i ove godine dobrotvornu akciju Iftar 2021. Akcija se našla prekjučer i na sjednici Gradskog vijeća Bihać u formi inicijative vijećnice Silvane Behić, pa su 22 gradska vijećnika odmah od svojih paušala odvojila po 50 KM. Ovo nije jedini primjer kako se može pomoći Merhametu, međutim, primjera je, nažalost, sve manje.

 

NIKO JAJE DA KUPI

- Zaista su otanjila humanitarna davanja. Samo to što dijaspora puno manje dolazi ovamo mi smo dobro osjetili, a sve je to zbog ovog stanja sa Covidom. Osim toga, ljudi vole da daju na način da to niko ne vidi, ima ljudi koji neće da im ukućani znaju da su donatori, tako da neće ni da šalju preko nekoga kada već nisu u mogućnosti sami doći i to donijeti, kazao nam je Alen Prošić, šef Regionalnog ureda Merhameta u Bihaću.

I narod je osiromašio zbog izostanka dolazaka iz dijaspore, smanjenja radnih mjesta i gašenja proizvodnje, gubitaka u poslovanju i porasta cijena sirovina.

Ova godina je zaista teška, imamo povećani broj zahtjeva i porast korisnika naših usluga. Ono što je zabrinjavajuće je porast potreba kod seoskog stanovništva. Bihać kao grad ima svoje stalne socijalne slučajeve, međutim, sve je više ljudi koji dolaze sa sela i traže pomoć. Poljoprivreda i ratarstvo su u zastoju, u smislu da i oni koji nešto siju i proizvode nemaju kome to prodati, neki su ljudi i otišli sa svojih ognjišta, drugi su se povukli u sebe i štede. Da nije starijih građana i njihovih penzija, malo bi tko i jaje domaće kupio od seljaka. Dijaspore nema. Čim se u medijima javi da je novi val korone i oni koji bi se ohrabrili da dođu, brže-bolje bježe nazad, ispričao nam je Alen Prošić.

Malo je mladih sa zdravim i snažnim leđima da hoće da rade na zemlji, a i oni koji rade nemaju adekvatnu potporu države, nemaju osigurana tržišta i nakon što je u Krajini slomljeno malinarstvo, nema se ideje niti odlučnosti šta da se sije u većim količinama. Čak i kad je urod dobar, nema nikoga da to otkupi, tako da i Merhamet dobije viškove za potrebe svoje javne kuhinje.

HVALA JAŠARAGIĆU

- U Cazinu je jedan poljoprivredni proizvođač zasadio krompir na deset dunuma zemlje. On to nije mogao prodati i sve je donirao javnim kuhinjama. Ovim putem mu od srca zahvaljujemo, on se zove Hasan Jašaragić. On je i za bolnice donirao krompir, nama je dao četiri-pet tona, Crvenom križu dvije tone te mu je opet jedan dio propao, ispričao nam je Prošić.

Zbog ovakvih i sličnih razloga ljudi će još manje sijati, pa će hrane sve manje biti, što će cjelokupnu zemlju dovesti u još teže stanje.