Povodom 18. maja – Međunarodnog dana muzeja: Značaj i uloga muzeja u društvu

.
„Ništa dobro na ovom svijetu ne može se napraviti bez čovjeka, i ništa se ne može sačuvati bez institucija“ Edgar Morin, francuski sociolog i filozof

Na incijativu Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM) od 1977. godine, 18. maj se obilježava kao međunarodni Dan muzeja. S ciljem promoviranja svoje misije i djelatnosti ovog dana većina muzeja u svijetu otvara svoja vrata i posjetiocima besplatno omogućuje posjet stalnim postavkama, izložbama, novim muzejskim prostorima i drugim događajima koji skreću pažnju široj javnosti na ulogu muzeja u očuvanju kulturne baštine. I muzeji u Bosni i Hercegovini su ovih dana otvorili svoja vrata posjetiocima i time se priključili svjetskoj mreži muzeja.

 

U bosanskohercegovačkom glavnom gradu djeluje preko 20 muzeja. Poslije Gazi Husrev-begove biblioteke koja je osnovana 1537. godine, Zemaljski muzej u Sarajevu je naša najstarija kulturna i najznačajnija muzejska institucija. Osnovan je 1888. godine u vrijeme austrougarske uprave i predstavlja najstariju muzejsku instituciju u BiH koja svojim zbirkama i arhivskom građom materijalno svjedoči o historiji ovih prostora. Važno je napomenuti da je naučno-istraživački značaj ove institucije nemjerljiv, a tokom preko 100 godina svog postojanja baštinio je najznačajniji dio kulturnog i nacionalnog naslijeđa BiH. Nažalost, iako se radi o instituciji od državnog značaja njegovo finansiranje u postdejtonskoj BiH je ovisno od dobre volje grada i kantona Sarajevo a ne od državnog budžeta iz kojeg bi se trebao finansirati. Razlog su blokade iz manjeg bh entieta iz kojeg se u pravilu blokira sve što je od državnog značaja. Veoma značajan za bosanskohercegovačko društvo je i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koji je nedavno obnovio prostorije depoa koji čuvaju više od 20.000 eksponata.

 

Na regionalnoj razini USK, najznačajniji je Muzej USK koji je pravni nasljednik nekadašnjeg regionalnog Muzeja Pounja. U gradu Bihaću kao administrativnom centru USK postoji još i Muzej I zasjedanja AVNOJ-a. U toku su aktivnosti na izgradnji Muzeja 5. Korpusa koji će trenutno biti smješten u prostoru bivšeg restorana „Crvena zvijezda“. Muzej će za početak organizacijski djelovati u okviru Muzeja USK dok će nakon otvaranja vlastitog prostora djelovati samostalno. Kako je u februaru ove godine najavio Sanjin Kodrić predsjednik BZK „Preporod“ u BiH, ova kulturna zajednica namjerava u Bihaću izgraditi i Muzej junaštva kao muzejsku, arhivsku i multimedijalnu prezentaciju krajiškog junaštva.

Na općinskim razinama imamo manje muzejske prostore (spomen sobe) koji čuvaju eksponate iz posljednje agresije na našu državu kao i sjećanje na pripadnike Armije R BiH koji su dali živote u odbrani naše domovine.

Značajno veći muzej takve vrste posvećen slavnom komandantu generalu Izetu Naniću i borcima 505. Bužimske Viteške brigade uskoro će biti izgrađen u Bužimu. Na području Unsko-sanskog kantona imamo i nekoliko privatnih muzeja koji obiluju starim alatkama iz proteklih vremena, oružjem i predmetima iz posljednjeg rata kao i bogatom fotografskom zbirkom. Vrijedni spomena su Muzej oslobodioca u Sanskom Mostu čija postavka pripada Edinu Seferoviću, muzej Osmana Sulića u Bihaću te Mumina Bajrića iz Stijene kod Cazina.

 

U Sarajevu je trenutno u izgradnji muzej posvećen našem slikarskom velikanu Mersadu Berberu. Izgradnjom ovog muzeja djela ovog velikana će poput brojnih muzejskih, galerijskih i privatnih kolekcija širom svijeta, konačno imati svoje mjesto i u Sarajevu. Početkom maja u Ljubuškom je otvoren Muzej duhana i to je zasigurno prvi muzej takve vrste u regiji. Smješten je u nekadašnjoj tvornici duhana koja više ne radi ali još uvijek ima cijeli pogon i strojeve za proizvodnju duhana što će ostati trajni podsjetnik na vrijeme kad je Hercegovina bila prepoznatljiva po proizvodnji ove kulture.

 

Na sličnoj misiji funkcionira i Muzej soli u Tuzli koji ima za cilj očuvanje tradicije solarstva i sjećanje na industrijsko naslijeđe.

 

Dok kod nas muzejske institucije zavise od milosti političara koji kalkulišu da li ih podržati kroz budžet ili ne, u svijetu ozbiljne države značajno podupiru muzejsku djelatnost jer muzeji doprinose i razvoju kulturnog turizma koji je postao dugoročni svjetski trend. Kako saznajemo iz štampe i portala koji tematiziraju muzejsku djelatnost, ove godine će u svijetu biti otvoreno nekoliko novih muzeja. Radi se o klasičnim baštinskim ali i savremenim velikim muzejima. U mjesecu februaru u Pragu je otvoren novi centar moderne i savremene umjetnosti Kunsthalle Praha. U martu je u Glasgowu otvoren Zbirka Burell. Ove godine će biti otvoren i Veliki muzej u Gizi koji će nositi titulu najvećeg arheološkog muzeja u svijetu. U njemu će biti smještena Keopsova sunčana barka čija starost se procjenjuje na 4600 godina. Sa prostorom od 30 hiljada kvadratnih metara u Hong Kongu se planira otvoriti Muzej Palače. Posjedovat će nekoliko izložbenih dvorana, prostor za edukacije, pozorište sa 400 mjesta, suvenirnice i restorane. New York će na Times Squareu dobiti novi muzej posvećen Broadwayu koji će predstaviti historiju brodvejskih mjuzikala, predstava i teatarskih produkcija. Za očuvanje bogatog arhiva Boba Dylana bit će zadužen muzejski Centar „Bob Dylan“ u gradu Tulsa u Oklahomi koji će biti otvoren na jesen. U okviru sveobuhvatne obnove Gradskog parka u Budimpešti otvorena je i „Kuća mađarske muzike“ a u jesen se očekuje otvor nove zgrade Muzeja etnografije.

U Oslu se očekuje otvor najvećeg muzeja u Nordijskoj regiji „Nacionalni muzej umjetnosti, arhitekture i dizajna“ kojeg su projektirali poznati njemački arhitekti Kleihues und Schuwerk koji je koštao preko 600 miliona EUR-a. U njemu će biti izloženo više od 5000 umjetničkih djela i 400 hiljada predmeta. U Beču se ovog mjeseca otvara muzej Belvedere 21 posvećen afroameričkoj muzici i kulturi. Nažalost, imamo i primjere gdje se kao posljedica ratnih zbivanja muzeji i generalno kulturne institucije razaraju. Prije nekoliko dana ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da je do 07. maja ove godine ruska vojska uništila više od 200 objekata ukrajinske kulturne baštine među kojima je i muzej ukrajinskog pjesnika i filozofa Grigorija Skovorade u Harkivskoj oblasti. S takvom vrstom barbarizma mi u Bosni smo se suočili 1992. godine kada su na isti način, u požaru nastalom od granatiranja sa strane velikosrpskog agresora stradali Orijentalni institut i Nacionalna univerzitetska biblioteka koja je tada bila smještena u Gradskoj vijećnici, najljepšem i najreprezentativnijem objektu iz austrougarskog perioda. Ni zgrada Zemaljskog muzeja BiH nije prošla bez težih oštećenja a tadašnji direktor muzeja dr. Rizo Sijarić je poginuo tokom granatiranja iste u decembru 1993. godine.

 

Iskreno se nadamo da će rat u Ukrajini brzo stati a da će muzejska djelatnost u Ukrajini ali i u našoj državi dočekati bolje dane.

 

Nikako ne treba zaboraviti da se u muzejskim ustanovama čuva neprocijenjivo materijalno i nematerijalno blago svake zemlje i da su muzeji od klasičnih kulturnih prerasli u savremene naučno-obrazovne institucije ali i da, kako smo već napomenuli, doprinose kvalitetnijoj turističkoj ponudi u kulturnom turizmu.