Pred bh. građanima još jedan težak period: Kiša došla kasno, poljoprivreda na koljenima

sa
Sve ovo će utjecati na novo poskupljenje mlijeka, mesa i povrća

Kiša koja je pala u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima kasno je došla i nije mogla natopiti žednu zemlju niti spasiti poljoprivredu, tvrde poljoprivredni stručnjaci, ali i sami poljoprivrednici.

Visoke temperature i suša najveće štete donijele su kukuruzu, povrću i voću na otvorenom, ali i travno-djetelinskim smjesama, druge kosidbe što se tiče.

 

Skupa sjetva

Na poljima kukuruza u Semberiji, Posavini, Lijevče polju i Sprečkom polju bilježimo slike užasa. Kukuruz se osušio i prinosi će biti za 50 posto manji. A kukuruz je upravo strateška sirovina za proizvodnju silaže, osnovne hrane za krupnu stoku, odnosno krave muzare i tov junadi.

To znači da će uskoro znatno poskupjeti mlijeko i meso. Najveći gubitnici u ovim ekstremnim uvjetima bit će poljoprivrednici, koji su velike pare dali za skupu sjetvu, a ostali bez ičega. Sigurno će doći i do zatvaranja farmi - kažu inžinjeri poljoprivrede.

Suša je velike štete donijela i voćnjacima. Šljiva koja je mjestimično dobro rodila sazrijeva prije optimalnog roka, suši se na granama i opada. Upravo je kraj sjeveroistočne Bosne poznat po najboljoj šljivi u Evropi. Prinosi ovog važnog voća, ali i jabuke i kruške bit će daleko manji od očekivanih.

 

Džepovi građana

Kada je u pitanju proizvodnja povrća na otvorenom, situacija je vrlo loša. Povrće je jednostavno sprženo zbog dugog sušnog perioda, presušili su izvori i bunari, pa je izostalo navodnjavanje. Više nema dileme hoće li i na pijacama povrću skočiti cijene, iako je i sada bilo skupo za plitke džepove građana.

- Kako god se okrene, nama je „mrka kapa“, danima smo gledali u nebo očekujući da nam spas donese kiša, pala je sada, ali već je kasno. Ostaje samo da sabiremo štete - ističe poljoprivrednik Mujo Ahmetašević.

Hidrološka situacija

Kiša bi, ukoliko bi padala duže, mogla popraviti veoma lošu hidrološku situaciju u Bosni i Hercegovini. Nivo svih rijeka i jezera je na minimumu, presušili su mnogi bunari i izvorišta, pa je došlo do nestašice vode za piće u pojedinim sredinama. U mnogim naseljima uvedena je redukcija potrošnje pitke vode, pa se ljudi snalaze na razne načine, vodu kupuju i sipaju u bunare.

Ima slučajeva da stočari nisu imali vode da napoje stoku.