Problem IT sektora: Od 900 otvorenih mjesta, skoro 400 ne može biti popunjeno

IT sektor
Sve je veća potreba za IT stručnjacima. Daleko veća od ponude. Zato ne čudi što se time mnogi žele baviti kod nas. No i tu ima problema.

 

Kada je prije dvije godine odlučila da se bavi IT industrijom, Mineli Salkičević govorili su da to nije zanimanje za ženu. Jer u Bosni i Hercegovini, poslovi se i dalje na muške i ženske. Ipak je ušla u IT svijet, i kako navodi, nije se pokajala.

“Kad sam birala zanimanje, tad je IT industrija u BiH doživljavala svoj nagli razvoj. Tada mi se činilo jako zanimljivo i izazovno, što se evo nakon dvije godine i pokazalo kao tako. Svaki dan je drugačiji u ovom poslu, svaki dan imate novi izazov, nešto novo traže od vas da napravite. Zanimljivo je svaki dan”, kazala je.

A zanimljiva su i visoka primanja. Plate se kreću od nekoliko hiljada KM, što je jedan od glavnih razloga zbog koji sve više mladih bira ovo zanimanje. No, potražnja je i dalje veća od ponude.

“Na preko 900 otvorenih mjesta trenutno u BiH, njih skoro 400 ne može biti popunjeno. Posljednjih sedam godina plate u IT sektoru su rasle 10 puta više od bilo kog drugog sektora, isto u našoj državi”, kaže Zerina Mandžo Čolić iz UN Women BiH.

No, ukupan potencijal IT industrije u BiH i dalje je nedovoljno prepoznat i iskorišten. Prvi kamen spoticanja je u obrazovnom sistemu.

“Tehnološke promjene koje se dešavaju u svijetu su toliko brze, da mi moramo konstantno razmišljati o tome šta je naredni korak. S obzirom da radimo sa globalnim tržištem, pored tehničkih, bitne su i te konsultantske human vještine. Vjerovali ili ne, to naša djeca ne uče. Prolaze kroz školske sisteme koji ne potiču takvu vrstu razmišljanja”, kazala je Samira Nuhanović, operativna direktorica IT kompanije.

Čak i kada završe studije iz IT oblasti, na scenu stupaju novi problemi – nedovoljne prilike za praktičnu primjenu steknutog znanja.

“Zbog toga mladi ljudi vrlo često, nakon završetka studija napuštaju zemlju u potrazi za boljim poslovnim prilikama u inostranstvu. Naša zemlja ima ogroman potencijal da razvije svoj IT sektor, ali za to je nephodno investirati u obrazovanje, stvoriti povoljnije uslove za rad u ovoj oblasti”, kaže Orhan Gazibegović iz E-Commerce asocijacije u BiH.

Za sada, u najčešćem broju slučajeva, znanje stečeno u Bosni i Hercegovini od koristi je nekim drugim zemljama. Naša država zapela je u procesu digitalne transformacije, dok je ostatak svijeta otišao dalje.

“Sad već govorimo o domeni kvantne transformacije. Kvantni računari su već na pomolu, već se upotrebljavaju u nekim oblastima, imamo vještačku inteligenciju za koju su kvantni računari preduslov. Već sada govorimo o dobu za koji nismo spremni, ni da razmišljamo o tom dobu, a kamoli da se planira. U BiH mi još nismo isplanirali kako ćemo uvesti digitalnu transformaciju koja je već na zalasku u drugim dijelovima svijeta”, kazao je Haris Hadžialić, IT stručnjak.

I dok su gotovo sve zemlje odavno završile proces digitalne transformacije, Bosna i Hercegovina se na tom putu nalazi već 20 godina. Mnogi su saglasni da je izostala inicijativa nadležnih da se uhvate u koštac sa ovim procesom.